[PART]-Slavoj Zizek on Croatian Talk Show [eng subs]
Interview · Zizek Comedy ·
2012-05-13 · 1:01:19 · 7,805 words
capitalismcommunism-socialismideologyhegel-dialecticsecology-climaterace-antisemitismfascism-populismliberalism-political-correctnessdemocracyrevolution-violencetechnology-ai-cyberspacecinema-art-culturegeopolitics-wareconomicsphilosophy-generalhistory
In this Croatian television interview (Nedjeljom u dva, Zagreb, circa 2012), Žižek argues that the Marxist-communist tradition now serves primarily as an analytical tool for grasping why available 'solutions' to the capitalist crisis, neoliberal austerity, welfare-state restoration, anti-immigrant populism, all reproduce the same problems, and he defends a return from Marx to Hegel to rehabilitate centralized organizational structures against direct-democratic romanticism. He analyzes Greece as a symptomatic point of European capitalism's structural crisis, identifies a 'Zionist antisemitism' paradox in Breivik and Glenn Beck, and redefines communism as the collective name for problems of the commons being privatized (ecology, intellectual property, biogenetics, new enclosures). Interspersed are personal reflections on fatherhood, his just-published 1038-page Hegel book (his greatest intellectual pleasure), cultural preferences (Beckett, Kafka, Platonov; modernist music; Romanian cinema), and the uses and costs of his media celebrity.
every located moment in this recording, click one to read it
The ideas in it 17
in the order they first come up; click a row for what he does with the idea here
Rather than hating one's own nation to become a universal subject, genuine belonging means making stricter ethical demands on one's own nation than on others, like a good father who is harder on his own son than on other children.
The postwar Keynesian compromise combining capitalism with redistributive social guarantees; Žižek argues its structural precondition is gone, capitalism has moved on and can no longer be simply re-constrained within welfare-state parameters by returning to old ideals.
as “symptomatic point”
A particular site that is not an exceptional anomaly but condenses and reveals the structural logic of the whole system; Greece is the symptomatic point of contemporary Europe, an experimental model of one possible shared fate under capitalism in crisis, not a case of national laziness.
Pre-Occupy protest movements focused on a single cause (anti-racism, anti-Iraq war); Occupy Wall Street is significant precisely because it transcends this form, questioning capitalism as a totality rather than a particular policy.
The fleeting euphoric peak of a protest or uprising (Occupy, Tahrir) that feels historically decisive in the moment but dissolves into nostalgia, ten years later people drink beer and recall how beautiful it was, without producing lasting organizational form; the question is always what remains afterward.
as “from Marx back to Hegel”
A methodological-political reversal: rather than moving forward from Hegel to Marx, Žižek argues it is necessary to rehabilitate Hegel's emphasis on strong organized and state forms against the Marxist (or Marxist-inspired) romanticization of spontaneous direct democracy and the withering-away of the state.
Immediate, horizontal, leaderless forms of democratic organization (communes, Occupy type); Žižek is skeptical because local direct democracy sooner or later produces a new leader, motivating a return from Marx to Hegel and rehabilitation of strong transnational organizational structures.
Giant direct technical interventions in nature (seeding the atmosphere with millions of tons of iron dust to deflect sunlight) already being planned by agencies as ecological fixes; used to illustrate that global ecological crisis requires centralized decision-making beyond any nation-state, at the risk of new totalitarianism.
as “Zionist antisemitism”
The paradox of Western antisemites (Breivik, Glenn Beck) who simultaneously support the Zionist project in Israel as a 'first line of defense against Muslim totalitarianism,' combining domestic antisemitism with pro-Israel geopolitics, logically consistent in that it offers Jews a state so they cease being a rootless element in Western societies.
Multiple systems simultaneously approach hard limits they cannot transcend, ecology nearing planetary boundaries, capital logic breaking down in financialization and intellectual property, biogenetics, constituting the 'end times' structure of the present without yet arriving at catastrophe.
Biogenetics and cognitive science directly intervene on the brain, treating ideological conviction as a physiological problem to be biochemically corrected rather than argued with, illustrated by DARPA projects to 'defundamentalize' brains.
as “real utopia”
The true utopia is not the desire to radically change society; it is the belief that with a few small compromises things can continue indefinitely, the liberal fantasy of infinite muddling-through that is structurally impossible given the asymptotic approach to zero-points.
as “communism as name of the problem”
Communism redefined not as a positive blueprint for a future society but as the collective name for the shared problems of a commons being privatized: ecology, intellectual property, biogenetics, and new apartheids and walls.
as “problems of the commons”
The four domains defining communism as a problem-name, ecology, intellectual property, biogenetics, new enclosures and apartheids, all involving shared goods being progressively privatized or monopolized under contemporary capitalism.
as “antisemitism as ideology par excellence”
Antisemitism is the zero-degree, paradigmatic form of ideology itself, not reducible to 'really meaning capitalism', and must be rejected without compromise in any form, even when the left imagines it can be tolerated as a vehicle for anti-capitalist revolt.
as “emancipatory potential”
The liberatory dimension within revolutionary upheavals (Khomeini's revolution, Arab Spring) that can be captured and destroyed by conservative or fundamentalist forces through internal power struggles and purges, but which should not be retroactively denied as if it never existed.
Deployed in the classical Marxist base/superstructure sense to analyze post-Mubarak Egypt: the army retains economic-political power (the base) while the Muslim Brotherhood receives the ideological superstructure, their pact distributes power along these lines.
Stories he reaches for 2
Breivik is not mad but perfectly consistent: in the West he wants to limit Jewish influence, yet in the Middle East he fully supports the Zionist project as the first line of defense against Islamic totalitarianism. This paradox of Zionist antisemitism is not exceptional, it is the position of the American radical right (Glenn Beck) and overlaps with mainstream European anti-immigrant politics.
“imamo ovdje paradoks cionističkog antisemitizma ovdje sam antisemit ali tamo za cionistički projekt”
Lenin's saying that the capitalist will sell you even the noose with which to hang him, deployed to reject the claim that being paid by or having access through the system automatically coopts you, what matters is what you do with the relative space.
“znate šta je Lenjin kazao: 'Kapitalist će ti prodati čak i čak i uže štrik da ga... omču da ga objesiš'”
Works invoked 12
Documentary about Žižek referenced in the biographical segment played during the interview; Žižek claims he has never watched it or any of the two or three documentary films made about him.
Žižek's 2010 book referenced by the host; ends with a St. Paul-derived paraphrase about struggling against powers rather than individuals. Title explained via the Chinese curse about 'interesting times.' Contains the 'real utopia' formulation.
Listed in the biographical documentary segment among the popular-culture topics he analyzes with the same fervor as high philosophy.
Facebook other
Used via Zuckerberg as an example of capital's logic going mad, a billionaire produced in one or two years from a social network means even a minimal link between wealth and actual work has been lost; cited as illustration of 'approaching zero-point.'
Occupy Wall Street other
Žižek spoke at Zuccotti Park; its significance is the implicit insight that capitalism as a system is in crisis and can be questioned, unlike earlier one-issue movements. But he is skeptical of sublime moments without lasting organization.
Žižek's own 1038-page Hegel monograph, just published at time of interview (2012); writing it was 'a real pleasure,' his primary intellectual focus for several years, surpassing his public-intellectual and political work in personal importance. Already dissatisfied and writing the next book. ASR note: title not stated; identified by context, 'book on Hegel, 1038 pages, just out', matching the 2012 publication.
Analyzed as internally consistent (not irrational) and representative of mainstream European anti-immigrant right ideology; exemplifies 'Zionist antisemitism', antisemitic at home, pro-Israel abroad. ASR note: full title not given; identified by context.
A publicly advertised DARPA research initiative that openly recruits collaborators to study how to biochemically or vibrationally 'defundamentalize' brains, naturalizing ideology as neurology. ASR note: transcript says 'projekt CIE' (likely ASR error for 'CIA'); DARPA is a DOD agency, not CIA; Žižek may have misspoken or the ASR misheard.
Hitchcock's films film
Mentioned in the biographical documentary segment as one of Žižek's signature topics, he treats Hitchcock with the same philosophical zeal as major political questions.
Laibach other
Named alongside Žižek himself as possibly the most famous Slovenian cultural export, in the biographical documentary segment.
Cited alongside Iranian, Taiwanese and Korean cinema as proof that globalization opens space for smaller nations to have their global moment; a positive counter-example to the ideology of globalization-as-cultural-threat.
Günter Grass's 2012 poem warning that Israeli nuclear capacity poses the greatest threat to world peace; Žižek partly agrees with the concern about Palestinian rights but rejects Grass's framing as making Israel the central figure of evil, a simplification with an antisemitic structural echo. ASR note: not named explicitly; identified as Grass's poem about Israeli atomic power.
People invoked 31
Mentioned as the Romanian fascist wartime dictator, contextualizing the Iron Guard's extremism: even Antonescu considered the Guard too radical, yet Eliade remained its member until death.
Mentioned in a joke: 'here we lack a Fidel Castro to speak for ten hours', used to signal that the television format is too short for the depth the Greek crisis requires.
Franz Kafka positive
Second of the 'holy trinity' of key European writers alongside Beckett and Platonov.
Glenn Beck negative
Named as the prominent American instance of 'Zionist antisemitism': Fox News's formerly most popular commentator combines absolute pro-Zionism with antisemitism, so extreme that Fox News eventually dismissed him. ASR note: transcript has 'procionist' for 'Zionist' in one phrase, corrected.
Icelandic crime novelist from a country of 250,000 who became a global hit, key example that globalization opens rather than closes cultural space for small nations. ASR note: spelled correctly in source.
Mentioned when asked about Romanian writers; Žižek says placing Ionesco in his personal canon would feel 'almost racist' given the broader pattern of Romanian fascist intellectuals, though he does not accuse Ionesco directly.
Host cites Jagger's line that being a star is the best way to get free drugs, asking what Žižek uses his stardom for; Žižek says he runs away from it.
Sanader, Ivo positive
Former Croatian Prime Minister then under criminal indictment; cited approvingly as evidence of Croatian democratic development, the capacity to prosecute a former head of government, which Žižek says is not yet possible in Slovenia.
Vladimir Lenin positive
Explicitly self-identifies as 'a Leninist here' on the question of using capitalist platforms to criticize capitalism; cites Lenin's aphorism that the capitalist will sell you the rope to hang him.
Organizer of the Subversive Festival in Zagreb where Žižek is speaking; Žižek recounts jokingly suggesting Horvat double ticket prices to test which 'young communists' would pay, immediately acknowledged as a bad joke.
Arnold Schoenberg positive
Named as the representative of the first great wave of modernism in music, the event that still matters most; Žižek calls himself a 'modernist conservative' who does not believe in postmodern innovations.
Cited alongside Arnaldur Indriðason as evidence that cultural globalization creates global space for smaller national literatures, here the Scandinavian crime-fiction phenomenon.
Grouped with Eliade as a Romanian intellectual with a fascist pre-emigration career who succeeded in the West; skepticism is primarily about political history.
States he does not know a single Lady Gaga song and is a conservative of his generation in pop music; mentioned because a Guardian interviewer asked about a supposed connection.
Mir-Hossein Mousavi positive
Žižek publicly supported Mousavi in a declaration circulated in Iran; two of his Persian translators were arrested as a result. Mousavi represents the surviving emancipatory potential of the Iranian revolution.
Named as a rare positive exception in post-1975 rock/pop music; Žižek considers himself a conservative of his generation in popular music, believing everything significant happened between roughly 1965 and 1975.
Andrei Platonov positive
Third of the 'holy trinity'; called 'absolutely the key Soviet writer.' ASR note: spelled correctly in source.
Used as an example of how the connection between wealth and productive contribution has broken down: becoming a billionaire in a year or two from a social network shows the system 'operates madly,' cited from a conservative US economist.
Samuel Beckett positive
First named in Žižek's 'holy trinity' of twentieth-century European literature (with Kafka and Platonov); explicitly preferred over Joyce ('Joyce got lost, too pretentious').
Žižek argues Khomeini's revolution was not purely an Islamist takeover but contained a genuine emancipatory dimension later crushed through internal power struggles and mass killings, with fundamentalists eventually winning.
Mircea Eliade negative
Exemplary case of Romanian intellectuals who sell well in the West while having pre-emigration fascist histories; Eliade remained a member of the Iron Guard (too extreme even for Antonescu) until his death.
Anders Behring Breivik negative
Analyzed as exemplifying 'Zionist antisemitism': his manifesto is internally consistent (not irrational), representative of mainstream European anti-immigrant right-wing ideology, combining domestic antisemitism with pro-Israel geopolitics. Žižek is disturbed by how his positions overlap with the accepted mainstream right.
Wassily Kandinsky positive
Named as representative of the modernist breakthrough in painting, part of the first great wave of modernism alongside Schoenberg in music and Beckett/Kafka in literature.
Günter Grass negative
Žižek shares Grass's concern about Palestinian rights but rejects his framing of Israel as the greatest threat to world peace as a dangerous simplification, making Israel 'the central figure of evil today' risks an antisemitic structure even with justified motivation.
James Joyce negative
Explicitly excluded from Žižek's literary canon and contrasted unfavorably with Beckett: 'Joyce got lost, too pretentious.'
Referenced via Marx's 11th Thesis ('philosophers have only interpreted the world; the point is to change it'), invoked by the host as a challenge; Žižek resists its implication that critique without ready solutions is irresponsible, since today we don't even have a clear picture of what the problems are.
Used ironically and self-descriptively: calls his 1000-page plan for the Hegel book a 'Stalinist plan'; describes himself as an 'old Stalinist' who remains self-critical as a driver of progress; decorates apartment with Stalin and Lenin portraits to provoke guests.
Mentioned as number one on the 'top 100 living intellectuals' list, cited to note that the list is at least unusual enough to take semi-seriously.
Karl Marx positive
Foundational reference; Žižek invokes the 11th Thesis on Feuerbach and frames his project as a return to the communist tradition, while arguing one must move back from Marx to Hegel to recover the organizational dimension that simplified Marxism lost.
Paul the Apostle positive
Approvingly paraphrased via Ephesians 6:12, 'our struggle is not against flesh and blood but against powers and the filthy side of heavenly forces', as expressing the correct political understanding that struggle targets the system and ideological mystification, not individual wrongdoers.
Georg Wilhelm Friedrich Hegel positive
Central intellectual reference; Žižek argues for returning 'from Marx to Hegel' to rehabilitate centralized organizational structures. His 1038-page Hegel book, just published at time of interview, is described as his greatest intellectual pleasure.
Transcript 110 turns
unknown
Dobar dan poštovani gledatelji i gledateljice emisije Nedjeljom u dva. Gost emisije je filozof Slavoj Žižek. Dobar dan i dobrodošli. Hvala vama. Je l' bi vam smetalo da se kaže slovenski filozof ili je filozof nešto što zapravo nema prefiks ni slovenski ni hrvatski ili nacionalnost određuje i filozofe?
Dobar dan poštovani gledatelji i gledateljice emisije Nedjeljom u dva. Gost emisije je filozof Slavoj Žižek. Dobar dan i dobrodošli. Hvala vama. Je l' bi vam smetalo da se kaže slovenski filozof ili je filozof nešto što zapravo nema prefiks ni slovenski ni hrvatski ili nacionalnost određuje i filozofe?
Slavoj Žižek
Ne, ja mislim da je upravo filozofija možda najmiroljubiviji način da se zauzima neka distanca do vlastitog identiteta, a to znači ne da trebaš postati mazohista i stidjeti se što si, već da najintimnije iskušaš tvoj identitet kao nešto arbitrarno. Tako je, Slovenac sam, ali to je arbitrarno. Mogao bi biti i nešto drugo. Da, da, da se ne radi o vrlini od toga.
Ne, ja mislim da je upravo filozofija možda najmiroljubiviji način da se zauzima neka distanca do vlastitog identiteta, a to znači ne da trebaš postati mazohista i stidjeti se što si, već da najintimnije iskušaš tvoj identitet kao nešto arbitrarno. Tako je, Slovenac sam, ali to je arbitrarno. Mogao bi biti i nešto drugo. Da, da, da se ne radi o vrlini od toga.
unknown
Sad mi je baš zanimljivo, otvorili ste mi zanimljivu temu koju nisam mislio sada obrađivati, ali recimo to je tema patriotizma. Kako se vi odnosite prema patriotizmu? Što je za vas patriotizam? Je li to za vas vrlina ili kao za neke Praksisovce zlo? Oni su to iz one Kantove izvlačili da je uzdizanje svakog partikulariteta na nivo općenitosti da je zlo samo po sebi, pa samim time i raditi vrlinu od nacije da je zlo. Što vi kažete za naciju i patriotizam?
Sad mi je baš zanimljivo, otvorili ste mi zanimljivu temu koju nisam mislio sada obrađivati, ali recimo to je tema patriotizma. Kako se vi odnosite prema patriotizmu? Što je za vas patriotizam? Je li to za vas vrlina ili kao za neke Praksisovce zlo? Oni su to iz one Kantove izvlačili da je uzdizanje svakog partikulariteta na nivo općenitosti da je zlo samo po sebi, pa samim time i raditi vrlinu od nacije da je zlo. Što vi kažete za naciju i patriotizam?
Slavoj Žižek
Pa to je, možda naravno da sam protiv nasilnog patriotizma i tako dalje i tako dalje, ali mi je ipak malo suviše jednostavna ova apstraktna suprotnost, kao da jedino ako mrziš svoju naciju ti si pravi univerzalni subjekt. Meni je nešto drugo u današnjim uslovima mnogo važnije. Da ne pristaješ na onu osnovnu dogmu, na engleskom, my nation, good or bad. Već da imaš, da tako kažem, neke normativne zahtjeve do svoje vlastite nacije. To bi rekli, ako je to moja nacija, onda tražim od nje, onda ako sam ja to, ova nacija, onda tražim od nje čak više, etički više, strožije ponašanje nego od drugih nacija. To je kao što dobar otac, on od svog sina, ako je dobar otac, traži on je još strožiji do svog sina nego do drugih.
Pa to je, možda naravno da sam protiv nasilnog patriotizma i tako dalje i tako dalje, ali mi je ipak malo suviše jednostavna ova apstraktna suprotnost, kao da jedino ako mrziš svoju naciju ti si pravi univerzalni subjekt. Meni je nešto drugo u današnjim uslovima mnogo važnije. Da ne pristaješ na onu osnovnu dogmu, na engleskom, my nation, good or bad. Već da imaš, da tako kažem, neke normativne zahtjeve do svoje vlastite nacije. To bi rekli, ako je to moja nacija, onda tražim od nje, onda ako sam ja to, ova nacija, onda tražim od nje čak više, etički više, strožije ponašanje nego od drugih nacija. To je kao što dobar otac, on od svog sina, ako je dobar otac, traži on je još strožiji do svog sina nego do drugih.
unknown
E, kako ste vi prema svome sinu? Oprostite na ovoj indiskreciji, ali zadnji put kad ste mi bili gost iz nekih razgovora s vama stekao sam dojam da ste blagi dječomrzac. Međutim sada ljudi koji su u vašoj blizini kažu da ne, da to nije tako. Kakav je Slavoj Žižek kao otac? Čuo sam da sina imate, sina koji ima... Da, mlađi ima dvanaest godina. Dvanaest godina, vodite ga na putovanja sa
E, kako ste vi prema svome sinu? Oprostite na ovoj indiskreciji, ali zadnji put kad ste mi bili gost iz nekih razgovora s vama stekao sam dojam da ste blagi dječomrzac. Međutim sada ljudi koji su u vašoj blizini kažu da ne, da to nije tako. Kakav je Slavoj Žižek kao otac? Čuo sam da sina imate, sina koji ima... Da, mlađi ima dvanaest godina. Dvanaest godina, vodite ga na putovanja sa
Slavoj Žižek
sobom. Pa na nekom nivou svakidašnjih gluposti, kao kad proklinje prljave riječi, kad govori opscenosti, to me se ne tiče. Radi što god hoće. Ali na dva nivoa ja mislim da sam dosta striktan. A: učenje, škola i tako dalje, treba nauči da radi. I osobni odnosi: nema arogancije, nema rasizma i tako dalje. Sve ostalo je dozvoljeno. S obzirom da mu otac žestoko kritizira kapitalizam, hoće li sin biti kapitalist, što mislite? Uh, to on mi već kad je imao šest sedam godina dao mi je divnu kratku lekciju kako smo mi komunisti glupi, zar ne vidimo da ako su svi ljudi jednaki onda niko neće da radi, da trebaju razlike, da treba konkurencija i tako dalje i tako dalje. Naravno. Dijete od šest godina. Dijete od
sobom. Pa na nekom nivou svakidašnjih gluposti, kao kad proklinje prljave riječi, kad govori opscenosti, to me se ne tiče. Radi što god hoće. Ali na dva nivoa ja mislim da sam dosta striktan. A: učenje, škola i tako dalje, treba nauči da radi. I osobni odnosi: nema arogancije, nema rasizma i tako dalje. Sve ostalo je dozvoljeno. S obzirom da mu otac žestoko kritizira kapitalizam, hoće li sin biti kapitalist, što mislite? Uh, to on mi već kad je imao šest sedam godina dao mi je divnu kratku lekciju kako smo mi komunisti glupi, zar ne vidimo da ako su svi ljudi jednaki onda niko neće da radi, da trebaju razlike, da treba konkurencija i tako dalje i tako dalje. Naravno. Dijete od šest godina. Dijete od
unknown
šest godina dalo mi je prvu spontanu lekciju iz neoliberalizma protiv svake ideje komunizma. Kojim dobrom dolazite u Zagreb? Dosta često dolazite u Zagreb u zadnje vrijeme. Hajde prije toga da vas pitam, kakve su vam asocijacije na Zagreb? Ja
šest godina dalo mi je prvu spontanu lekciju iz neoliberalizma protiv svake ideje komunizma. Kojim dobrom dolazite u Zagreb? Dosta često dolazite u Zagreb u zadnje vrijeme. Hajde prije toga da vas pitam, kakve su vam asocijacije na Zagreb? Ja
Slavoj Žižek
imam dobre uspomene na Zagreb još kad sam bio veoma mlad, iz kraja šezdesetih i ranih sedamdesetih godina, jer ste imali ovdje, čini mi se na Gundulićevoj ulici, veoma dobru knjižaru sa filozofskim knjigama u svim glavnim jezicima, njemački, engleski, francuski i tako dalje, tako da je za nas u Sloveniji Zagreb bio grad gdje se na nivou filozofije, teorije, stvari dešavaju više nego kod nas u Sloveniji. Takav odnos sam imao tada, pa čak sada imam ja izvjesno poštovanje. Na primjer, to što se sada, ne samo u Zagrebu, već generalno Hrvatskoj dešava, ja ne idealiziram Hrvatsku, ali ipak, na primjer taj proces gdje je bivši premijer Sanader pod optužnicom i tako dalje. Sve to, nešto takvo ja mislim nažalost u tom momentu u Sloveniji nije moguće. Mi Slovenci smo bili na početku devedesetih suviše arogantni. Mi smo mislili, pa mi smo najrazvijenija socijalistička zemlja i tako dalje, i izgubili smo u osnovi ja mislim dvadeset godina. Nemamo ničeg što bismo mi mogli sada danas suprotstaviti Hrvatskoj, pa čak nekim drugim postjugoslovenskim zemljama. Hm,
imam dobre uspomene na Zagreb još kad sam bio veoma mlad, iz kraja šezdesetih i ranih sedamdesetih godina, jer ste imali ovdje, čini mi se na Gundulićevoj ulici, veoma dobru knjižaru sa filozofskim knjigama u svim glavnim jezicima, njemački, engleski, francuski i tako dalje, tako da je za nas u Sloveniji Zagreb bio grad gdje se na nivou filozofije, teorije, stvari dešavaju više nego kod nas u Sloveniji. Takav odnos sam imao tada, pa čak sada imam ja izvjesno poštovanje. Na primjer, to što se sada, ne samo u Zagrebu, već generalno Hrvatskoj dešava, ja ne idealiziram Hrvatsku, ali ipak, na primjer taj proces gdje je bivši premijer Sanader pod optužnicom i tako dalje. Sve to, nešto takvo ja mislim nažalost u tom momentu u Sloveniji nije moguće. Mi Slovenci smo bili na početku devedesetih suviše arogantni. Mi smo mislili, pa mi smo najrazvijenija socijalistička zemlja i tako dalje, i izgubili smo u osnovi ja mislim dvadeset godina. Nemamo ničeg što bismo mi mogli sada danas suprotstaviti Hrvatskoj, pa čak nekim drugim postjugoslovenskim zemljama. Hm,
unknown
ovo je zanimljivo mišljenje s obzirom da dolazi od čovjeka koji dobar dio godine živi u Sloveniji. Ovdje ste večeras na predavanju na Subversive Festivalu. Što mogu ljudi koji dođu tamo očekivati od vas? Prošle godine ste, ako se ne varam, Srećku Horvatu koji to sve organizira kad je bila gužva rekli mu: naplati karte duplo više, pa da vidimo koji će onda od tih mlado-komunista doći i biti spreman izdvojiti ne znam koliko umjesto sto, dvjesto kuna za kartu. Je l' vam to još izazov, dakle, držati predavanja? Prije
ovo je zanimljivo mišljenje s obzirom da dolazi od čovjeka koji dobar dio godine živi u Sloveniji. Ovdje ste večeras na predavanju na Subversive Festivalu. Što mogu ljudi koji dođu tamo očekivati od vas? Prošle godine ste, ako se ne varam, Srećku Horvatu koji to sve organizira kad je bila gužva rekli mu: naplati karte duplo više, pa da vidimo koji će onda od tih mlado-komunista doći i biti spreman izdvojiti ne znam koliko umjesto sto, dvjesto kuna za kartu. Je l' vam to još izazov, dakle, držati predavanja? Prije
Slavoj Žižek
svega naravno to je bio loš vic i tako dalje. Ali što hoću da kažem u osnovi je da ja mislim da ako je prije dvadeset trideset godina ideja marksizma ili specifičnije ideja komunizma bila ideja nekog jednostavnog rješenja, klasna borba, ukinimo kapitalizam, bit će bolje i tako dalje. Danas je za mene povratak tradiciji komunizma i socijalizma upravo način da se shvati sva kompleksnost situacije. Danas za mene marksista nije onaj koji nudi jednostavna rješenja, već upravo netko tko je spreman analizirati kako rješenja koja se danas nude, na primjer u Europi, politička, ekonomska rješenja, kako sve to jednostavno ne ide. Kako se stari problemi kroz ova pseudo-rješenja samo reproduciraju. Dobro, ali onda po vašem razmišljanju marksist bi bio onda svaki drugi građanin, bilo hrvatski, bilo slovenac, jer vidi da to ne valja. Možda nije svaki drugi, možda je čak i gušće da tako kažem to raspoloženje. Međutim, nisu svi marksisti. Da, ali to je početak. Početak je prihvatiti kako u okviru toga što nam se danas nudi na tržištu ideja... Na primjer, što imamo danas? Imamo onu takozvanu neoliberalnu opciju gdje se prihvaća to... ona je mnogo opasnija nego što se obično priznaje, ova neoliberalna opcija. Jer mislim da ona sve više postaje otvoreno skeptična do demokratije. Imamo već sada ekspertne vlade u Italiji, u Grčkoj, možda i u Španjolskoj i tako dalje. Znači, skepsa do toga, istovremeno skepsa do bilo kakvog direktnog povratka snažnoj nacionalnoj državi, znači skepsa do ovog novog desnog antimigrantskog populizma. A onda još više, mislim da treba uraditi korak dalje i postaviti pod pitanje i stari model welfare state. Možete to objasniti? Države blagostanja,
svega naravno to je bio loš vic i tako dalje. Ali što hoću da kažem u osnovi je da ja mislim da ako je prije dvadeset trideset godina ideja marksizma ili specifičnije ideja komunizma bila ideja nekog jednostavnog rješenja, klasna borba, ukinimo kapitalizam, bit će bolje i tako dalje. Danas je za mene povratak tradiciji komunizma i socijalizma upravo način da se shvati sva kompleksnost situacije. Danas za mene marksista nije onaj koji nudi jednostavna rješenja, već upravo netko tko je spreman analizirati kako rješenja koja se danas nude, na primjer u Europi, politička, ekonomska rješenja, kako sve to jednostavno ne ide. Kako se stari problemi kroz ova pseudo-rješenja samo reproduciraju. Dobro, ali onda po vašem razmišljanju marksist bi bio onda svaki drugi građanin, bilo hrvatski, bilo slovenac, jer vidi da to ne valja. Možda nije svaki drugi, možda je čak i gušće da tako kažem to raspoloženje. Međutim, nisu svi marksisti. Da, ali to je početak. Početak je prihvatiti kako u okviru toga što nam se danas nudi na tržištu ideja... Na primjer, što imamo danas? Imamo onu takozvanu neoliberalnu opciju gdje se prihvaća to... ona je mnogo opasnija nego što se obično priznaje, ova neoliberalna opcija. Jer mislim da ona sve više postaje otvoreno skeptična do demokratije. Imamo već sada ekspertne vlade u Italiji, u Grčkoj, možda i u Španjolskoj i tako dalje. Znači, skepsa do toga, istovremeno skepsa do bilo kakvog direktnog povratka snažnoj nacionalnoj državi, znači skepsa do ovog novog desnog antimigrantskog populizma. A onda još više, mislim da treba uraditi korak dalje i postaviti pod pitanje i stari model welfare state. Možete to objasniti? Države blagostanja,
unknown
dobro. Da, i ja mislim da to što danas vidimo je upravo kriza ove države blagostanja. Ne možemo se jednostavno vratiti tom idealu. Proces ide dalje i mislim da većina ljudi toga nije svjesna. Kako je kriza duboka. Kako ako hoćemo, naravno svi bismo mi željeli sačuvati ono što nam je ostalo u lijepoj uspomeni od države blagostanja, neka osnovna jednakost barem jednakost šansi, univerzalno zdravstvo, jeftino školstvo i tako dalje. Sve ovo. Ali ja mislim da pretpostavka klasične države blagostanja, način na koji država blagostanja
dobro. Da, i ja mislim da to što danas vidimo je upravo kriza ove države blagostanja. Ne možemo se jednostavno vratiti tom idealu. Proces ide dalje i mislim da većina ljudi toga nije svjesna. Kako je kriza duboka. Kako ako hoćemo, naravno svi bismo mi željeli sačuvati ono što nam je ostalo u lijepoj uspomeni od države blagostanja, neka osnovna jednakost barem jednakost šansi, univerzalno zdravstvo, jeftino školstvo i tako dalje. Sve ovo. Ali ja mislim da pretpostavka klasične države blagostanja, način na koji država blagostanja
Slavoj Žižek
kombinira ove elemente sa kapitalizmom, sa logikom kapitalizma, da je vrijeme toga prošlo. Ne može... kapitalizam ide sada jednim putem i ne može se jednostavno ponovno ga ograničiti na okvire ove države blagostanja. Treba početi misliti iz nulte tačke. Prije pet godina kada ste mi bili gost napravili smo prilog o vama koji ćemo danas ponovno pustiti, čisto da vam mogu postaviti jedno ono prozaično pitanje, što se promijenilo u tih pet godina. Hajmo pogledati prilog, traje negdje tri i po minute, pa se nakon toga vraćamo u studio. Rat u Iraku, totalitarizmi, što se u istinu krije iza velikih ideologija, raspad Jugoslavije, ali i pornografija, Hitchcockovi filmovi, pop kultura, Tom i Jerry, sve su to teme kojima se jednakim žarom posvećuje najpoznatiji slovenski, ali i jedan od što god to značilo najvećih intelektualaca današnjice. Iako raščupan, bradat, zadubljen u knjige i svoje misli, Žižek je sve samo ne stereotipan filozof. Njegova predavanja na uglednim sveučilištima diljem Europe i
kombinira ove elemente sa kapitalizmom, sa logikom kapitalizma, da je vrijeme toga prošlo. Ne može... kapitalizam ide sada jednim putem i ne može se jednostavno ponovno ga ograničiti na okvire ove države blagostanja. Treba početi misliti iz nulte tačke. Prije pet godina kada ste mi bili gost napravili smo prilog o vama koji ćemo danas ponovno pustiti, čisto da vam mogu postaviti jedno ono prozaično pitanje, što se promijenilo u tih pet godina. Hajmo pogledati prilog, traje negdje tri i po minute, pa se nakon toga vraćamo u studio. Rat u Iraku, totalitarizmi, što se u istinu krije iza velikih ideologija, raspad Jugoslavije, ali i pornografija, Hitchcockovi filmovi, pop kultura, Tom i Jerry, sve su to teme kojima se jednakim žarom posvećuje najpoznatiji slovenski, ali i jedan od što god to značilo najvećih intelektualaca današnjice. Iako raščupan, bradat, zadubljen u knjige i svoje misli, Žižek je sve samo ne stereotipan filozof. Njegova predavanja na uglednim sveučilištima diljem Europe i
unknown
Amerike
Amerike
Slavoj Žižek
kultni su događaj, a autori knjiga koje svi komentiraju nazivaju ga balkanskim kontroverznim filozofom, a odnedavno se njime zbog braka s tridesetak godina mlađom argentinskom manekenkom bavi i žuti tisak. Jedno je sigurno: uz eventualno Laibach, Žižek je najpoznatiji slovenski kulturni izvozni proizvod. On je najprije Žižek, a tek onda je tek onda je Slovenac. On je na neki način, ako se tako smije reći, ovaj značajnija planetarna činjenica od Slovenije same i u tome mu doista ne može parirati ni jedna slovenska sportašica, sportaš, ili ima li još čega u Sloveniji. U Ljubljani je doktorirao, osnovao slovensku psihoanalitičku školu, a početkom devedesetih djelovao je i politički. No, osim što se kandidirao za predsjedništvo Slovenije, političku karijeru nikad nije shvaćao ozbiljno. Danas ga klasično političko djelovanje ne zanima, ali ga intelektualno kopkaju tajne službe. No, izuzmu li se računalne igrice, u taj svijet nikad nije ozbiljnije uplovio. Cold War, isto tako, ova više disidentska. Jeste neki agent koji nekim blesavim disidentima hoćete da pomažete pa vas
kultni su događaj, a autori knjiga koje svi komentiraju nazivaju ga balkanskim kontroverznim filozofom, a odnedavno se njime zbog braka s tridesetak godina mlađom argentinskom manekenkom bavi i žuti tisak. Jedno je sigurno: uz eventualno Laibach, Žižek je najpoznatiji slovenski kulturni izvozni proizvod. On je najprije Žižek, a tek onda je tek onda je Slovenac. On je na neki način, ako se tako smije reći, ovaj značajnija planetarna činjenica od Slovenije same i u tome mu doista ne može parirati ni jedna slovenska sportašica, sportaš, ili ima li još čega u Sloveniji. U Ljubljani je doktorirao, osnovao slovensku psihoanalitičku školu, a početkom devedesetih djelovao je i politički. No, osim što se kandidirao za predsjedništvo Slovenije, političku karijeru nikad nije shvaćao ozbiljno. Danas ga klasično političko djelovanje ne zanima, ali ga intelektualno kopkaju tajne službe. No, izuzmu li se računalne igrice, u taj svijet nikad nije ozbiljnije uplovio. Cold War, isto tako, ova više disidentska. Jeste neki agent koji nekim blesavim disidentima hoćete da pomažete pa vas
unknown
KGB uhvati i tako dalje, to nije to, to su prave vrijednosti to. Njegove izjave nikad nisu politički korektne. Zbog svojih tekstova na sebe navukao bijes mnogih: od feministice do europskih ljevičara. Stan mu je oblijepljen Staljinovim i Lenjinovim slikama, samo kako bi provocirao goste, pa
KGB uhvati i tako dalje, to nije to, to su prave vrijednosti to. Njegove izjave nikad nisu politički korektne. Zbog svojih tekstova na sebe navukao bijes mnogih: od feministice do europskih ljevičara. Stan mu je oblijepljen Staljinovim i Lenjinovim slikama, samo kako bi provocirao goste, pa
unknown
sa Žižekom nikad ne znate misli li ozbiljno ili samo čeka vašu reakciju. Cijena koju plaćam zato je da me mnogo mnogo mnogo ljudi ima za budalu, pa baš to upotrebljavaju protiv mene kao: "E, to je klaun, to je filozof zabavljač." Ne smeta mi jer ja živim ja sam potpuno lud, ja živim u svom svijetu. Ja nikad nit ne izlazim u kafane ili šta kad sam ovdje, ja ja živim u svom svijetu i sve to ignoriram više-manje. I imam svoj svijet, ja čitam, ja gledam filmove, ja pišem i to je meni sasvim dovoljno. Svrstani među najvažnijih živućih intelektualaca, no mnogi mu prigovaraju da je od filozofije napravio pop, da jednakim žarom priča o smrti liberalnog kapitalizma i Da Vincijevom kodu, da mu je važniji zvjezdani status od ozbiljne filozofije. Slovenija jedna mala smiješna
sa Žižekom nikad ne znate misli li ozbiljno ili samo čeka vašu reakciju. Cijena koju plaćam zato je da me mnogo mnogo mnogo ljudi ima za budalu, pa baš to upotrebljavaju protiv mene kao: "E, to je klaun, to je filozof zabavljač." Ne smeta mi jer ja živim ja sam potpuno lud, ja živim u svom svijetu. Ja nikad nit ne izlazim u kafane ili šta kad sam ovdje, ja ja živim u svom svijetu i sve to ignoriram više-manje. I imam svoj svijet, ja čitam, ja gledam filmove, ja pišem i to je meni sasvim dovoljno. Svrstani među najvažnijih živućih intelektualaca, no mnogi mu prigovaraju da je od filozofije napravio pop, da jednakim žarom priča o smrti liberalnog kapitalizma i Da Vincijevom kodu, da mu je važniji zvjezdani status od ozbiljne filozofije. Slovenija jedna mala smiješna
unknown
zemlja kao i Hrvatska uostalom. I Slovenci su prilično bijesni na Žižeka i prilično su bijesni na njegov uspjeh. Recimo on na svom matičnom Filozofskom fakultetu u Ljubljani ima silnih problema zato što je uspješan, zato što ga se čita, zato što je pametan i općenito
zemlja kao i Hrvatska uostalom. I Slovenci su prilično bijesni na Žižeka i prilično su bijesni na njegov uspjeh. Recimo on na svom matičnom Filozofskom fakultetu u Ljubljani ima silnih problema zato što je uspješan, zato što ga se čita, zato što je pametan i općenito
unknown
ovaj priča o osrednjosti kod njih, kod Slovenaca kao i kod Hrvata, naprosto stvar nečije bijese, nečije ljubomore. Što se tiče Slavoja kao zvijezde, ja mislim da je on više antizvijezda
ovaj priča o osrednjosti kod njih, kod Slovenaca kao i kod Hrvata, naprosto stvar nečije bijese, nečije ljubomore. Što se tiče Slavoja kao zvijezde, ja mislim da je on više antizvijezda
unknown
jer on na primjer ne znam zvijezde su oni koji nabacuju Rolex-e i ne znam ekskluzivne VIP stvari, samo ih interesiraju, ali on nosi najradije čarape Lufthanse i sat koji kupuje najradije
jer on na primjer ne znam zvijezde su oni koji nabacuju Rolex-e i ne znam ekskluzivne VIP stvari, samo ih interesiraju, ali on nosi najradije čarape Lufthanse i sat koji kupuje najradije
Slavoj Žižek
onaj sat koji je uz neki magazin. Filozof zbog kojeg su Amerikanci naučili izgovarati svoju popularnost shvaća klasično
onaj sat koji je uz neki magazin. Filozof zbog kojeg su Amerikanci naučili izgovarati svoju popularnost shvaća klasično
unknown
marksistički, iskorištava je za promicanje vlastitih ideja, a u svakoj situaciji vidi mogućnost za novu provokaciju. Znate znate šta lijepo možete uradit, ova lijepa manipulacija ja je volim. Uzmite jedan moj odgovor ali manipulirajte pa na primjer kad sam ja kazao pa ne znam, možda može netko ne... pa recimo
marksistički, iskorištava je za promicanje vlastitih ideja, a u svakoj situaciji vidi mogućnost za novu provokaciju. Znate znate šta lijepo možete uradit, ova lijepa manipulacija ja je volim. Uzmite jedan moj odgovor ali manipulirajte pa na primjer kad sam ja kazao pa ne znam, možda može netko ne... pa recimo
Slavoj Žižek
vi me pitate da li treba da se ubije židove ili arape, onda on: "Pa ne znam, treba raz..." Znate, tako lijepe manipulacije da da da da, to je najelementarnija. Gospodine Žižek, kako se osjećate kad sebe gledate na televiziji? Rekli ste mi ovdje prije emisije da našim prošlim razgovorom niste baš zadovoljni. Bili ste pristojni prema meni pa ste rekli da to nije zbog
vi me pitate da li treba da se ubije židove ili arape, onda on: "Pa ne znam, treba raz..." Znate, tako lijepe manipulacije da da da da, to je najelementarnija. Gospodine Žižek, kako se osjećate kad sebe gledate na televiziji? Rekli ste mi ovdje prije emisije da našim prošlim razgovorom niste baš zadovoljni. Bili ste pristojni prema meni pa ste rekli da to nije zbog
unknown
mene nego zbog vas. Ne, ne, nije to pristojnost. To sam mislio doslovno. Sadržinski nisam kazao, uspio kazati zbog mene samog, ali bih trebao kazati, to je meni velika trauma, ljudi mi to ne vjeruju. Ali svi oni neki dva-tri dokumentarna filmova
mene nego zbog vas. Ne, ne, nije to pristojnost. To sam mislio doslovno. Sadržinski nisam kazao, uspio kazati zbog mene samog, ali bih trebao kazati, to je meni velika trauma, ljudi mi to ne vjeruju. Ali svi oni neki dva-tri dokumentarna filmova
unknown
o meni, onaj perverzni vodič po filmu i tako dalje, ja ništa od toga nisam video, to trebate vjerovati. Kako se nosite sa tim statusom zvijezde? Evo to sam vas baš htio pitati. Dakle, što koristite od tog statusa zvijezde? Mick Jagger će reći da biti zvijezda da ti je najbolji način da dođeš besplatno do droge. Što Slavoj Žižek koristi od tog zvjezdanog statusa? Praktično ništa, ja bježim od
o meni, onaj perverzni vodič po filmu i tako dalje, ja ništa od toga nisam video, to trebate vjerovati. Kako se nosite sa tim statusom zvijezde? Evo to sam vas baš htio pitati. Dakle, što koristite od tog statusa zvijezde? Mick Jagger će reći da biti zvijezda da ti je najbolji način da dođeš besplatno do droge. Što Slavoj Žižek koristi od tog zvjezdanog statusa? Praktično ništa, ja bježim od
unknown
toga. Ja sve sad čak sve manje nastupim i na primjer posljednjih nekoliko godina, ako zaboravimo sve ove političke knjige i nastupe kojih je sve manje i manje, ja sam na primjer kao lud radio na knjizi o Hegelu, koja je baš sada prije nekih desetak dana izašla. I
toga. Ja sve sad čak sve manje nastupim i na primjer posljednjih nekoliko godina, ako zaboravimo sve ove političke knjige i nastupe kojih je sve manje i manje, ja sam na primjer kao lud radio na knjizi o Hegelu, koja je baš sada prije nekih desetak dana izašla. I
unknown
to je knjiga koja, moj staljinski plan je bio ona kao stopostotna realizacija je bio tisuću stranica. Plan sam premašio, knjiga ima tisuću trideset osam stranica, knjiga o Hegelu. I to me više veseli
to je knjiga koja, moj staljinski plan je bio ona kao stopostotna realizacija je bio tisuću stranica. Plan sam premašio, knjiga ima tisuću trideset osam stranica, knjiga o Hegelu. I to me više veseli
Slavoj Žižek
nego sve ostalo. Je l' vas to izmorilo? Ne, to je bio užitak. To je bio užitak. To je bio pravi užitak. Je l' vas umore onda pitanja recimo za Guardian ste nedavno davali intervju pa su vas pitali jeste li u vezi sa Lady Gagom. Ne znam kako ste im dali povod da vam postave to pitanje. Je l' vas zamaraju takve
nego sve ostalo. Je l' vas to izmorilo? Ne, to je bio užitak. To je bio užitak. To je bio pravi užitak. Je l' vas umore onda pitanja recimo za Guardian ste nedavno davali intervju pa su vas pitali jeste li u vezi sa Lady Gagom. Ne znam kako ste im dali povod da vam postave to pitanje. Je l' vas zamaraju takve
unknown
stvari? Apsolutno, ali to mi se čini toliko tragikomično jer vjerujte mi ili ne ja ne poznajem ni jednu pjesmu Lady Gaga. Ja sam u stvarima pop glazbe konzervativac moje generacije. Ja još uvijek mislim da
stvari? Apsolutno, ali to mi se čini toliko tragikomično jer vjerujte mi ili ne ja ne poznajem ni jednu pjesmu Lady Gaga. Ja sam u stvarima pop glazbe konzervativac moje generacije. Ja još uvijek mislim da
Slavoj Žižek
sve što se desilo u popu i roku desilo se između negdje '65. i '75. I da sa nekim možda iznimkama kao Rammstein u Njemačkoj i tako dalje, sve što je posle toga zapravo je nezanimljivo. Isti sam modernistički konzervativac na primjer i u umjetnosti. Ja ne vjerujem u sve ove postmoderne nove invencije. Ja mislim da je veliki događaj još uvijek oni prvi veliki val modernizma, Schoenberg
sve što se desilo u popu i roku desilo se između negdje '65. i '75. I da sa nekim možda iznimkama kao Rammstein u Njemačkoj i tako dalje, sve što je posle toga zapravo je nezanimljivo. Isti sam modernistički konzervativac na primjer i u umjetnosti. Ja ne vjerujem u sve ove postmoderne nove invencije. Ja mislim da je veliki događaj još uvijek oni prvi veliki val modernizma, Schoenberg
unknown
u muzici, Kandinsky u slikarstvu, Kafka i Beckett u literaturi i tako dalje i tako dalje. Tako na primjer ako me pitate koji su moji pisatelji. Za mene je sveta trojica tako reći Europe stoljeća: Beckett, Samuel
u muzici, Kandinsky u slikarstvu, Kafka i Beckett u literaturi i tako dalje i tako dalje. Tako na primjer ako me pitate koji su moji pisatelji. Za mene je sveta trojica tako reći Europe stoljeća: Beckett, Samuel
Slavoj Žižek
Beckett, ne Joyce, Joyce se izgubio, suviše pretenciozan, Beckett, Kafka naravno i Andrej Platonov koji je mislim apsolutno ključni sovjetski pisac. To troje, to je sve što me zanima. Ja sam veoma ograničen ovdje. Ja neću suviše znati. Što je s onim drugim piscima iz lektire poput Ionesca, Dostojevskog, Tolstoja? Dobro Ionesco nije klasik, klasik je u... Ionesco, to je problem, skoro bih rekao rasistički problem za mene. Ja volim Rumuniju ali možda nije pravedno što ja Ionesca svrstavam u ovu liniju, ali dosta ima ovih od Mircea Eliadea do Ciorana, ovih rumunskih intelektualaca koji se dobro prodaju
Beckett, ne Joyce, Joyce se izgubio, suviše pretenciozan, Beckett, Kafka naravno i Andrej Platonov koji je mislim apsolutno ključni sovjetski pisac. To troje, to je sve što me zanima. Ja sam veoma ograničen ovdje. Ja neću suviše znati. Što je s onim drugim piscima iz lektire poput Ionesca, Dostojevskog, Tolstoja? Dobro Ionesco nije klasik, klasik je u... Ionesco, to je problem, skoro bih rekao rasistički problem za mene. Ja volim Rumuniju ali možda nije pravedno što ja Ionesca svrstavam u ovu liniju, ali dosta ima ovih od Mircea Eliadea do Ciorana, ovih rumunskih intelektualaca koji se dobro prodaju
unknown
na zapad na zapad. Ali ako
na zapad na zapad. Ali ako
Slavoj Žižek
čovjek pogleda njihovu karijeru
čovjek pogleda njihovu karijeru
unknown
prije emigracije vidi se da su svi bili fašisti, skrajna desnica i tako dalje i tako dalje. Na primjer Mircea Eliade je do smrti ostao dostojan ostao član one ekstremne fašističke organizacije u Rumunjskoj, neka Željezna garda i tako dalje koja je bila suviše radikalna čak za Antonescua, fašističkog
prije emigracije vidi se da su svi bili fašisti, skrajna desnica i tako dalje i tako dalje. Na primjer Mircea Eliade je do smrti ostao dostojan ostao član one ekstremne fašističke organizacije u Rumunjskoj, neka Željezna garda i tako dalje koja je bila suviše radikalna čak za Antonescua, fašističkog
Slavoj Žižek
diktatora za vreme Drugog svjetskog rata. Sad kad mi sad kad mi dođe spominjete rumunjsku književnost, u stvari ja sam je spomenuo prvi. Što kažete na rumunjski film? To je bolje. To je bolje. To je bolje. Ako mislite ovaj novi val. Ali bi nešto drugo što bi bilo zanimljivije za vaše gledaoce ovdje pomenuo, što upravo primjer rumunskog filma, svi ovi mjeseca, tjedna, dana i tako dalje i sve to, to je lijep dokaz kako ipak ne smijemo da se suprotstavljamo kulturnoj globalizaciji. Ima ovdje jedan otvoreni prostor. Globalizacija nije jednostavno jednostavno svi ćemo samo da gledamo hollywoodske blockbustere. Globalizacija otvara neki prostor gdje čak manje nacije mogu doći do svog momenta. Sad je moment rumunskog filma, čak ima sad neki momenat uprkos svim političkim teškoćama iranskog filma, tajvanskog filma, korejskog filma i tako dalje i tako dalje. To i ne samo na području filma, na području ozbiljne glazbe, na području čak na primjer kriminalnih detektivskih romana, fenomen skandinavskih romana. Ne samo Henning Mankell, već uzmimo veoma malu zemlju, četvrt milijuna, Island, Arnaldur Indriðason, svjetski hit, odlični detektivski romani i tako dalje. Tako da ja mislim da treba ne zauzet taj kliše o
diktatora za vreme Drugog svjetskog rata. Sad kad mi sad kad mi dođe spominjete rumunjsku književnost, u stvari ja sam je spomenuo prvi. Što kažete na rumunjski film? To je bolje. To je bolje. To je bolje. Ako mislite ovaj novi val. Ali bi nešto drugo što bi bilo zanimljivije za vaše gledaoce ovdje pomenuo, što upravo primjer rumunskog filma, svi ovi mjeseca, tjedna, dana i tako dalje i sve to, to je lijep dokaz kako ipak ne smijemo da se suprotstavljamo kulturnoj globalizaciji. Ima ovdje jedan otvoreni prostor. Globalizacija nije jednostavno jednostavno svi ćemo samo da gledamo hollywoodske blockbustere. Globalizacija otvara neki prostor gdje čak manje nacije mogu doći do svog momenta. Sad je moment rumunskog filma, čak ima sad neki momenat uprkos svim političkim teškoćama iranskog filma, tajvanskog filma, korejskog filma i tako dalje i tako dalje. To i ne samo na području filma, na području ozbiljne glazbe, na području čak na primjer kriminalnih detektivskih romana, fenomen skandinavskih romana. Ne samo Henning Mankell, već uzmimo veoma malu zemlju, četvrt milijuna, Island, Arnaldur Indriðason, svjetski hit, odlični detektivski romani i tako dalje. Tako da ja mislim da treba ne zauzet taj kliše o
unknown
globalizacija nas ugrožava. Ne. Globalizacija je naprotiv velika šansa za nas manje nacije. Ja mislim da će biti prave žrtve kulturne
globalizacija nas ugrožava. Ne. Globalizacija je naprotiv velika šansa za nas manje nacije. Ja mislim da će biti prave žrtve kulturne
Slavoj Žižek
globalizacije one super snage drugog stepena: Francuska, Njemačka i tako dalje. One gube. One su nekako sve više i više izjednačene sa manjim zemljama. Dobro, ali gube nešto što u stvari iz neke idealističke pozicije ne bi trebalo biti im žao da gube. Ako dobivaju rumunjski film, to nije gubitak za pametnog Nijemca. Dobro ali sa nekog nacionalističkog stajališta ako pričate na primjer, meni je to ogavno sa čak nekim mojim ljevičarskim prijatelji francuski intelektualci. Oni svi misle da se sada dešava nešto strašno, takva velika nacija pa treba da uče engleski i tako dalje i tako dalje. Oni se
globalizacije one super snage drugog stepena: Francuska, Njemačka i tako dalje. One gube. One su nekako sve više i više izjednačene sa manjim zemljama. Dobro, ali gube nešto što u stvari iz neke idealističke pozicije ne bi trebalo biti im žao da gube. Ako dobivaju rumunjski film, to nije gubitak za pametnog Nijemca. Dobro ali sa nekog nacionalističkog stajališta ako pričate na primjer, meni je to ogavno sa čak nekim mojim ljevičarskim prijatelji francuski intelektualci. Oni svi misle da se sada dešava nešto strašno, takva velika nacija pa treba da uče engleski i tako dalje i tako dalje. Oni se
unknown
se
se
Slavoj Žižek
osjećaju užasno uvrijeđeni ovdje. Jedno pitanje gledatelja sam dobio koji kaže: "Ako je gospodin Žižek uvršten u sto vodećih intelektualaca svijeta, zar ga to ipak na neki način ne obavezuje da se ogradi ili demantira takve titule?" Kaže: "Ne,
osjećaju užasno uvrijeđeni ovdje. Jedno pitanje gledatelja sam dobio koji kaže: "Ako je gospodin Žižek uvršten u sto vodećih intelektualaca svijeta, zar ga to ipak na neki način ne obavezuje da se ogradi ili demantira takve titule?" Kaže: "Ne,
unknown
ja nisam taj, vi ste se zabunili." Jer ako nije, onda po istoj onoj paradigmi da ako jedan posto moćnika drži ekonomsku
ja nisam taj, vi ste se zabunili." Jer ako nije, onda po istoj onoj paradigmi da ako jedan posto moćnika drži ekonomsku
Slavoj Žižek
snagu svijeta i to smatram uzrokom zla, na neki način i ovih jedan posto mudrih ih podržavaju, a Žižek se vjerojatno ne bi htio osjećati onima koji podržavaju ovih jedan posto moćnih. Što vi kažete na to da vas se svrstava u te
snagu svijeta i to smatram uzrokom zla, na neki način i ovih jedan posto mudrih ih podržavaju, a Žižek se vjerojatno ne bi htio osjećati onima koji podržavaju ovih jedan posto moćnih. Što vi kažete na to da vas se svrstava u te
unknown
nekakve
nekakve
Slavoj Žižek
kategorije najvažnijih intelektualaca. Pa prije svega sve ove kategorizacije su ludnica naravno. I to je jedno pitanje u koje sad ne bih ušao da li ja imam svoje mjesto tamo ili ne. U tome uopće neću da razmišljam. Ali bi kazao ipak nešto drugo. Gledatelj je to dobro zaključio ovako. Samo sekundu, kaže: "Nije problem samo u lopovima već je problem i u policiji, a inspektor Žižek bi trebao konačno vratiti značku." On smatra da biste trebali vratiti značku jer ste se dali na neki način uvući u kritiku sistema bez jasne pretpostavljam jasnog odgovora kako taj sustav srušiti. U redu, ali ako se pravilno sjećam, prvi na toj listi je Noam Chomsky. Znači to je ipak neka neobična lista. Pustimo koliko je sad uopće reprezentativna. Ali nešto drugo me ovdje smeta. Znate, mi ipak, i to nije za mene samo neka komercijalna strategija,
kategorije najvažnijih intelektualaca. Pa prije svega sve ove kategorizacije su ludnica naravno. I to je jedno pitanje u koje sad ne bih ušao da li ja imam svoje mjesto tamo ili ne. U tome uopće neću da razmišljam. Ali bi kazao ipak nešto drugo. Gledatelj je to dobro zaključio ovako. Samo sekundu, kaže: "Nije problem samo u lopovima već je problem i u policiji, a inspektor Žižek bi trebao konačno vratiti značku." On smatra da biste trebali vratiti značku jer ste se dali na neki način uvući u kritiku sistema bez jasne pretpostavljam jasnog odgovora kako taj sustav srušiti. U redu, ali ako se pravilno sjećam, prvi na toj listi je Noam Chomsky. Znači to je ipak neka neobična lista. Pustimo koliko je sad uopće reprezentativna. Ali nešto drugo me ovdje smeta. Znate, mi ipak, i to nije za mene samo neka komercijalna strategija,
unknown
to je za mene dio iste debate kao debata o kanonima u literaturi. Ljevičari su dugo kritizirali onaj zapadni kanon, kao da literatura
to je za mene dio iste debate kao debata o kanonima u literaturi. Ljevičari su dugo kritizirali onaj zapadni kanon, kao da literatura
Slavoj Žižek
počne Aeschylus-om, Sophocles-om, Homerom i tako dalje i kažu: "Ne, protiv ovog kulturnog imperijalizma treba da otvorimo se drugim književnostima" i tako dalje. Ali ipak, mi živimo u svijetu kanona. Znači uvijek će biti možda ne takve glupe liste, ali čak sve više bih kazao, više nego što se kultura globalizira, više se utjecaj kondenzira u nekoliko velikih
počne Aeschylus-om, Sophocles-om, Homerom i tako dalje i kažu: "Ne, protiv ovog kulturnog imperijalizma treba da otvorimo se drugim književnostima" i tako dalje. Ali ipak, mi živimo u svijetu kanona. Znači uvijek će biti možda ne takve glupe liste, ali čak sve više bih kazao, više nego što se kultura globalizira, više se utjecaj kondenzira u nekoliko velikih
unknown
imena. I ja mislim da trebamo se boriti za to ko će biti ova imena. A što se tako da ne bih ja imao ovdje nekih iluzija. Lako je to kazati da vratim značku. Moj problem je u tome hoće onda ovu značku da dobije. Znači kao ja nisam toliko siguran da bi to bio neki subverzivni gest. Za mene je mnogo zanimljivije ako mi ova značka, koja ionako ništa ne znači, ali ako mi to otvara neki pristup javnim medijima, na primjer da mogu s vremena na vremena objaviti neki komentar u Le Mondeu, u Guardianu, čak u New York Timesu, iako sad tamo zbog cionističkog lobija loše stojim koliko znam. Zar nije moja dužnost da kažem pa šta, imam ovu mogućnost pa daj da je iskoristim. A to je ona klasična priča o tome dakle salonska pozicija onih koji
imena. I ja mislim da trebamo se boriti za to ko će biti ova imena. A što se tako da ne bih ja imao ovdje nekih iluzija. Lako je to kazati da vratim značku. Moj problem je u tome hoće onda ovu značku da dobije. Znači kao ja nisam toliko siguran da bi to bio neki subverzivni gest. Za mene je mnogo zanimljivije ako mi ova značka, koja ionako ništa ne znači, ali ako mi to otvara neki pristup javnim medijima, na primjer da mogu s vremena na vremena objaviti neki komentar u Le Mondeu, u Guardianu, čak u New York Timesu, iako sad tamo zbog cionističkog lobija loše stojim koliko znam. Zar nije moja dužnost da kažem pa šta, imam ovu mogućnost pa daj da je iskoristim. A to je ona klasična priča o tome dakle salonska pozicija onih koji
Slavoj Žižek
kritiziraju a uzimaju novac od kapitalista. Kako vi? Apsolutno nemam problema. Zašto ne? Zašto ne? Ovdje sam
kritiziraju a uzimaju novac od kapitalista. Kako vi? Apsolutno nemam problema. Zašto ne? Zašto ne? Ovdje sam
unknown
ja Lenjinista, znate šta je Lenjin kazao: "Kapitalist će ti prodati čak i čak i uže štrik da ga... omču šta a omču da ga objesiš" i tako dalje. Ja mislim da ovdje je suviše jednostavno kazati ako te sistem plati onda si kooptiran. Nije istina. Nije istina. Na taj način može se apsolutno sve diskreditirati. Jeste li onda oni budale koji ne pristaju na takvu igru pa postaju marginalizirani? Ne ne ne. Sav je problem u tome kako igrate ovu igru. Šta uradite
ja Lenjinista, znate šta je Lenjin kazao: "Kapitalist će ti prodati čak i čak i uže štrik da ga... omču šta a omču da ga objesiš" i tako dalje. Ja mislim da ovdje je suviše jednostavno kazati ako te sistem plati onda si kooptiran. Nije istina. Nije istina. Na taj način može se apsolutno sve diskreditirati. Jeste li onda oni budale koji ne pristaju na takvu igru pa postaju marginalizirani? Ne ne ne. Sav je problem u tome kako igrate ovu igru. Šta uradite
Slavoj Žižek
sa ovim relativnim prostorom. Moj cilj je jasan. Kroz sve klaunarije i tako dalje i tako dalje, uzdrmati ljude da počnu da razmišljati. Jer kao što ja uvijek ponavljam, što danas nama prijeti nisu samo to da nemamo odgovore na probleme, već da čak nemamo jasnu predstavu o tome šta jesu problemi. A e upravo tu dolazimo sada do i mislim da to je naša dužnost, da ljude malo uzdrmamo. Na primjer, gledamo sadašnju krizu. Grčka i tako Grčka, na primjer Grčka. U medijima imamo tri glavne priče o Grčkoj. Ima kažimo uvjetno njemačka priča: "Lijeni Grci trošili pare, nisu se produktivno razvili, sad ih treba malo stisnuti." Imamo grčku priču nacionalističku sa kojom se ja isto tako ne slažem koja je: "E to je sad nova okupacija, to što je Hitler uradio armijom to se sada radi bankama, Grčka je okupirana." I onda ima najogavnija priča, humanitarna priča. Sad će skoro tretirati Grčku kao neku zemlju trećeg svijeta pa djeca tamo nemaju lijekova hajde da im pomognemo i tako dalje i tako dalje. Nešto se ozbiljno dešava, ali ove tri glavne priče u medijima sve su lažne priče. Problem je šta se zapravo u Grčkoj dešava i treba ljude uzdrmati i pokazati im kako Grčka upravo nije neka iznimna tačka. Grčka je da tako kažem simptomalna tačka danas Europe. Ogledni primjer u smislu da kapitalizam je u krizi, ne zna šta da radi. I o tome možemo da pričamo. Ja mislim, a to nije nešto čak marksističko, to čak mnogi konzervativni komentatori koje ja visoko cijenim priznaju. Zar nemate i vi taj utisak, kao da danas čovjek skoro ima nostalgiju po starim vremenima kad smo čak mi ljevičari mislili da postoji neka poluilegalna
sa ovim relativnim prostorom. Moj cilj je jasan. Kroz sve klaunarije i tako dalje i tako dalje, uzdrmati ljude da počnu da razmišljati. Jer kao što ja uvijek ponavljam, što danas nama prijeti nisu samo to da nemamo odgovore na probleme, već da čak nemamo jasnu predstavu o tome šta jesu problemi. A e upravo tu dolazimo sada do i mislim da to je naša dužnost, da ljude malo uzdrmamo. Na primjer, gledamo sadašnju krizu. Grčka i tako Grčka, na primjer Grčka. U medijima imamo tri glavne priče o Grčkoj. Ima kažimo uvjetno njemačka priča: "Lijeni Grci trošili pare, nisu se produktivno razvili, sad ih treba malo stisnuti." Imamo grčku priču nacionalističku sa kojom se ja isto tako ne slažem koja je: "E to je sad nova okupacija, to što je Hitler uradio armijom to se sada radi bankama, Grčka je okupirana." I onda ima najogavnija priča, humanitarna priča. Sad će skoro tretirati Grčku kao neku zemlju trećeg svijeta pa djeca tamo nemaju lijekova hajde da im pomognemo i tako dalje i tako dalje. Nešto se ozbiljno dešava, ali ove tri glavne priče u medijima sve su lažne priče. Problem je šta se zapravo u Grčkoj dešava i treba ljude uzdrmati i pokazati im kako Grčka upravo nije neka iznimna tačka. Grčka je da tako kažem simptomalna tačka danas Europe. Ogledni primjer u smislu da kapitalizam je u krizi, ne zna šta da radi. I o tome možemo da pričamo. Ja mislim, a to nije nešto čak marksističko, to čak mnogi konzervativni komentatori koje ja visoko cijenim priznaju. Zar nemate i vi taj utisak, kao da danas čovjek skoro ima nostalgiju po starim vremenima kad smo čak mi ljevičari mislili da postoji neka poluilegalna
unknown
sakrivena elita vladajuće klase koja nekako vuče sve konopce i drži stvari u rukama. Ja mislim da vladajuća klasa gubi svoju ulogu tu, nije više sposobna osposobljena čak da vlada. Dobro vi mislite dakle sasvim
sakrivena elita vladajuće klase koja nekako vuče sve konopce i drži stvari u rukama. Ja mislim da vladajuća klasa gubi svoju ulogu tu, nije više sposobna osposobljena čak da vlada. Dobro vi mislite dakle sasvim
Slavoj Žižek
konkretno da je problem u sistemu a ne u pojedincu koji je na čelu tog sistema. Apsolutno i samo da završim ja mislim da u okviru ovim eksperimenata kako iz krize, Grčka je u Grčkoj se sad eksperimentalno prakticira jedan model. Diktatura direktna međunarodnog financijskog sistema, radikalna razgradnja države blagostanja i tako dalje i tako dalje. Grčka je jedna od mogućih sudbina sviju nas, a ne one rasističke gluposti lijeni ljudi, oni su trošili i tako dalje i tako dalje. I sad nema ovdje jednostavnih rješenja. Ali ljudi treba
konkretno da je problem u sistemu a ne u pojedincu koji je na čelu tog sistema. Apsolutno i samo da završim ja mislim da u okviru ovim eksperimenata kako iz krize, Grčka je u Grčkoj se sad eksperimentalno prakticira jedan model. Diktatura direktna međunarodnog financijskog sistema, radikalna razgradnja države blagostanja i tako dalje i tako dalje. Grčka je jedna od mogućih sudbina sviju nas, a ne one rasističke gluposti lijeni ljudi, oni su trošili i tako dalje i tako dalje. I sad nema ovdje jednostavnih rješenja. Ali ljudi treba
unknown
da vide problem. Ako idemo na sistem, da, to je ključno. I zato ja mislim
da vide problem. Ako idemo na sistem, da, to je ključno. I zato ja mislim
Slavoj Žižek
da treba da duboko brinemo za sudbinu ovog Occupy Wall Street. E šta mislite o tome, o toj akciji odnosno tom pokretu? Prije svega ja nemam ideala. Oni nemaju odgovora. Ja mislim da je značaj tog pokreta samo u nekom kako da kažem implicitnom uvidu. Koji je šta? Do sada ako se sjećate i to bi bio moj odgovor kad ste mi onaj užas pokazali tri minute o meni, gdje su se stvari promijenile? E pa tada sam možda ispao potpuno lud sa nekim marksizmom i tako dalje. Sada znamo kapitalizam je u krizi. I to je značajno. Do prije dvije tri godine ako smo imali prosvjede, proteste i tako dalje, pokrete otpora, oni su obično bili ono što se na engleskom kaže one issue movement, centrirali na jednu tačku, protiv rasizma, protiv rata u Iraku, bilo šta. Davos i ovo slično. A sad imamo veliki pokret koji ipak u nekom smislu postavlja pod pitanje kapitalistički sistem kao takav. Koliko je taj pokret marginaliziran? Koliko je taj pokret nešto na što prosječni čovjek gleda kao na nešto što bi trebalo tek donekle popraviti kapitalizam jer se on može popraviti iznutra. Dakle taj pokret kao prvo nije toliko masovan. E ovdje ovdje naravno da nije. Ali ovdje šteta što nemamo da govorim kao Fidel Castro trebalo bi nam deset sati. Ali čekajte čekajte ovdje bih ja preokrenuo pa ko je masovan? U Egiptu u najvećem momentu kad su na trgu Tahrir mase protestirale bilo ih je nekoliko procenata ali ipak su oni određivali dinamiku. Da vam kažem jedno veoma lijepo iskustvo. Kad sam ja govorio na onom Zuccotti Parku pored Wall Streeta u New Yorku, dva dana kasnije kad sam bio običan konzument išao tamo u neku DVD trgovinu da kupim, prepoznao me jer me vidio na televiziji neki bankir iz Wall Streeta. I kazao mi je kao privatno poluilegalno: "Znate ja sam bankir, veoma bogat tamo, ali mislim da je dobro što ste vi tamo kazali." Znači on nije surađivao, ali na nekom nivou se osjećao ipak solidarnim sa onim što se tamo dešava. I
da treba da duboko brinemo za sudbinu ovog Occupy Wall Street. E šta mislite o tome, o toj akciji odnosno tom pokretu? Prije svega ja nemam ideala. Oni nemaju odgovora. Ja mislim da je značaj tog pokreta samo u nekom kako da kažem implicitnom uvidu. Koji je šta? Do sada ako se sjećate i to bi bio moj odgovor kad ste mi onaj užas pokazali tri minute o meni, gdje su se stvari promijenile? E pa tada sam možda ispao potpuno lud sa nekim marksizmom i tako dalje. Sada znamo kapitalizam je u krizi. I to je značajno. Do prije dvije tri godine ako smo imali prosvjede, proteste i tako dalje, pokrete otpora, oni su obično bili ono što se na engleskom kaže one issue movement, centrirali na jednu tačku, protiv rasizma, protiv rata u Iraku, bilo šta. Davos i ovo slično. A sad imamo veliki pokret koji ipak u nekom smislu postavlja pod pitanje kapitalistički sistem kao takav. Koliko je taj pokret marginaliziran? Koliko je taj pokret nešto na što prosječni čovjek gleda kao na nešto što bi trebalo tek donekle popraviti kapitalizam jer se on može popraviti iznutra. Dakle taj pokret kao prvo nije toliko masovan. E ovdje ovdje naravno da nije. Ali ovdje šteta što nemamo da govorim kao Fidel Castro trebalo bi nam deset sati. Ali čekajte čekajte ovdje bih ja preokrenuo pa ko je masovan? U Egiptu u najvećem momentu kad su na trgu Tahrir mase protestirale bilo ih je nekoliko procenata ali ipak su oni određivali dinamiku. Da vam kažem jedno veoma lijepo iskustvo. Kad sam ja govorio na onom Zuccotti Parku pored Wall Streeta u New Yorku, dva dana kasnije kad sam bio običan konzument išao tamo u neku DVD trgovinu da kupim, prepoznao me jer me vidio na televiziji neki bankir iz Wall Streeta. I kazao mi je kao privatno poluilegalno: "Znate ja sam bankir, veoma bogat tamo, ali mislim da je dobro što ste vi tamo kazali." Znači on nije surađivao, ali na nekom nivou se osjećao ipak solidarnim sa onim što se tamo dešava. I
unknown
to mnogo takozvanih običnih ljudi mi je to kazalo. Kazalo mi je: "Mi znamo mi nemamo vremena ne možemo svi protestirati i tako dalje ali kako osjećali su neku fundamentalnu
to mnogo takozvanih običnih ljudi mi je to kazalo. Kazalo mi je: "Mi znamo mi nemamo vremena ne možemo svi protestirati i tako dalje ali kako osjećali su neku fundamentalnu
Slavoj Žižek
solidarnost kao e dobro je što su momci tamo i ustraju u nekom smislu oni ipak govore za sve." Dobro, da li se vi kao filozof zadovoljavate tom činjenicom dakle da su ljudi donekle hajmo tako reći donekle spoznali bit problema ali da nakon što su se izvikali nakon što su nosili transparente nakon što su se eventualno eventualno sukobili s policijom odu na pivo i prokomentiraju sve to. Potpuno se slažem s vama jer to sam ja to ja uvijek ponavljam da ja sam potpuno indiferentan do ovih velikih sublimnih trenutaka a onda šta onda deset godina kasnije se dobijamo pijemo pivo i nostalgično se sjećamo kako je to bilo lijepo kad smo bili tamo. Za
solidarnost kao e dobro je što su momci tamo i ustraju u nekom smislu oni ipak govore za sve." Dobro, da li se vi kao filozof zadovoljavate tom činjenicom dakle da su ljudi donekle hajmo tako reći donekle spoznali bit problema ali da nakon što su se izvikali nakon što su nosili transparente nakon što su se eventualno eventualno sukobili s policijom odu na pivo i prokomentiraju sve to. Potpuno se slažem s vama jer to sam ja to ja uvijek ponavljam da ja sam potpuno indiferentan do ovih velikih sublimnih trenutaka a onda šta onda deset godina kasnije se dobijamo pijemo pivo i nostalgično se sjećamo kako je to bilo lijepo kad smo bili tamo. Za
unknown
mene je uvijek osnovno pitanje šta ostaje od
mene je uvijek osnovno pitanje šta ostaje od
Slavoj Žižek
svih ovih sublimnih momenata tada tada. I zato sam ja ovdje e sad dolazi loša vijest no zato sam ja ovdje veoma brutalno realističan ja mislim da ne samo da sam skeptičan do neposredne demokratije već ja mislim da trebamo do neke granice se ipak vratiti od Marxa ka Hegelu rehabilitirati možda ne državu ali ipak neku snažnu nacionalnu čak transnacionalnu organizaciju mislim da trebamo prestati sa ovim pričama lokalno direktno protiv otuđenih alijeniranih megareprezentativnih struktura i tako dalje i tako dalje. Dakle ipak idete ka određenom obliku centralizacije. Apsolutno ja mislim da da svi problemi sa kojima se danas suočavamo gledajte na primjer ekologija ja sam ovdje bez dogme pustimo tržištu da odradi
svih ovih sublimnih momenata tada tada. I zato sam ja ovdje e sad dolazi loša vijest no zato sam ja ovdje veoma brutalno realističan ja mislim da ne samo da sam skeptičan do neposredne demokratije već ja mislim da trebamo do neke granice se ipak vratiti od Marxa ka Hegelu rehabilitirati možda ne državu ali ipak neku snažnu nacionalnu čak transnacionalnu organizaciju mislim da trebamo prestati sa ovim pričama lokalno direktno protiv otuđenih alijeniranih megareprezentativnih struktura i tako dalje i tako dalje. Dakle ipak idete ka određenom obliku centralizacije. Apsolutno ja mislim da da svi problemi sa kojima se danas suočavamo gledajte na primjer ekologija ja sam ovdje bez dogme pustimo tržištu da odradi
unknown
svoje gdje može naravno da sam za to da se viši mnogo viši porez stavi na one produkte koje ali problem se ne može riješiti kad imate Fukushimu i tako dalje ne možete to riješiti porezima. Sve i ako se to
svoje gdje može naravno da sam za to da se viši mnogo viši porez stavi na one produkte koje ali problem se ne može riješiti kad imate Fukushimu i tako dalje ne možete to riješiti porezima. Sve i ako se to
Slavoj Žižek
danas dešava da dijelovi svijeta postaju pustinja ostali u suprotnom pravcu sjever Rusije u Sibiru i tako dalje to su globalni problemi to svi danas nekako iznimno priznaju da znate šta se danas već planira nešto što je zapravo užasno agencije već to pripremaju tehnički termin je geo-inženjering znači iznimni gigantski direktni direktne intervencije u prirodu. Na primjer ideja je u tome da se da se u atmosferu ubace milijuni tona sitnog praha od željeza da bi na taj način spriječili da sunčevi žarke direktno i tako dalje sve to. Ali za se bi zar mi shvaćamo kakve su to gigantske intervencije šta to može da znači može biti uspjeh ali konzekvenca toga može biti da operacija će uspjeti ali svi ćemo biti mrtvi i tako dalje. Dobro ne moram priznat da ne shvaćam sad poantu. A poanta je u tome što sve take snažne akcije koje su čak mnogo snažnije od svih singularnih nacionalnih država to traži nove centralizirane oblike odlučivanja bez toga mi smo izgubljeni sad prijatelji mi kažu pa to otvara vrata novom totalitarizmu a ne to je nužnost sad problem je kako to uraditi bez novog totalitarizma bez novog Staljina da to je problem to je problem moje iskustvo čak sa komunama kad sam bio mlad i
danas dešava da dijelovi svijeta postaju pustinja ostali u suprotnom pravcu sjever Rusije u Sibiru i tako dalje to su globalni problemi to svi danas nekako iznimno priznaju da znate šta se danas već planira nešto što je zapravo užasno agencije već to pripremaju tehnički termin je geo-inženjering znači iznimni gigantski direktni direktne intervencije u prirodu. Na primjer ideja je u tome da se da se u atmosferu ubace milijuni tona sitnog praha od željeza da bi na taj način spriječili da sunčevi žarke direktno i tako dalje sve to. Ali za se bi zar mi shvaćamo kakve su to gigantske intervencije šta to može da znači može biti uspjeh ali konzekvenca toga može biti da operacija će uspjeti ali svi ćemo biti mrtvi i tako dalje. Dobro ne moram priznat da ne shvaćam sad poantu. A poanta je u tome što sve take snažne akcije koje su čak mnogo snažnije od svih singularnih nacionalnih država to traži nove centralizirane oblike odlučivanja bez toga mi smo izgubljeni sad prijatelji mi kažu pa to otvara vrata novom totalitarizmu a ne to je nužnost sad problem je kako to uraditi bez novog totalitarizma bez novog Staljina da to je problem to je problem moje iskustvo čak sa komunama kad sam bio mlad i
unknown
tako dalje žao mi je što neke moje prijatelje možda ovdje ću da razočaram ali ja sve ove takozvane neposredne lokalne demokratije neposredne demokratije prije ili kasnije proizvode novog vođu na primjer u... Je li to u ljudskoj prirodi da se to događa traže li ljudi uvijek pa čak i ovi na Wall Streetu u kojima ste pisali kod nas za časopis Forum ako se ne varam traže li svi
tako dalje žao mi je što neke moje prijatelje možda ovdje ću da razočaram ali ja sve ove takozvane neposredne lokalne demokratije neposredne demokratije prije ili kasnije proizvode novog vođu na primjer u... Je li to u ljudskoj prirodi da se to događa traže li ljudi uvijek pa čak i ovi na Wall Streetu u kojima ste pisali kod nas za časopis Forum ako se ne varam traže li svi
Slavoj Žižek
ljudi nekakvog novog vođu jer se kad-tad kako vi kažete žele vratiti u normalan život i ne žele biti ti koji će svaki dan morati odlučivati o svemu. Ovdje ja nisam apsolutni pesimist ja ne mislim da je to apsolutno sudbina ali da prva reakcija je iako je to implicitno u svojoj novoj knjizi ja to razvijam kod ovih indignados u Španjolskoj oni kažu mi mi ne vjerujemo više cijeloj političkoj klasi ne samo desnici svi su jednaki korumpirani i tako dalje a onda oni imaju zahtjeve tražimo to to to ja kažem ako nikome ne vjeruju od postojećih partija i traže od koga oni to traže jasno iako ne kažu očito je da se na neki nepoznati X referiraju i ko će biti taj neko ne nekome očito vjeruju iako taj neko još ne postoji pozivaju nekog i zanimljivo je da sada kad su opet počele demonstracije u Španjolskoj sad su išli srećom malo dalje i sad već počinje onaj autentični motiv gdje oni kažu nitko to neće uraditi umjesto nas ili se sami organizirajmo ili ništa. Rekli ste ovdje prije jedno desetak minuta da na nekim televizijama zbog jakog cionističkog lobija ne možete nastupati... Ne New York Times. New York Times e ovaj pa da vas odmah pitam što kažete na izjavu Güntera Grassa o izraelskoj atomskoj moći koja će ugroziti odnosno koja već
ljudi nekakvog novog vođu jer se kad-tad kako vi kažete žele vratiti u normalan život i ne žele biti ti koji će svaki dan morati odlučivati o svemu. Ovdje ja nisam apsolutni pesimist ja ne mislim da je to apsolutno sudbina ali da prva reakcija je iako je to implicitno u svojoj novoj knjizi ja to razvijam kod ovih indignados u Španjolskoj oni kažu mi mi ne vjerujemo više cijeloj političkoj klasi ne samo desnici svi su jednaki korumpirani i tako dalje a onda oni imaju zahtjeve tražimo to to to ja kažem ako nikome ne vjeruju od postojećih partija i traže od koga oni to traže jasno iako ne kažu očito je da se na neki nepoznati X referiraju i ko će biti taj neko ne nekome očito vjeruju iako taj neko još ne postoji pozivaju nekog i zanimljivo je da sada kad su opet počele demonstracije u Španjolskoj sad su išli srećom malo dalje i sad već počinje onaj autentični motiv gdje oni kažu nitko to neće uraditi umjesto nas ili se sami organizirajmo ili ništa. Rekli ste ovdje prije jedno desetak minuta da na nekim televizijama zbog jakog cionističkog lobija ne možete nastupati... Ne New York Times. New York Times e ovaj pa da vas odmah pitam što kažete na izjavu Güntera Grassa o izraelskoj atomskoj moći koja će ugroziti odnosno koja već
unknown
ugrožava svjetski mir i činjenicu šta je sve doživio nakon što je napisao pjesmu u kojoj je to spomenuo. Ja treba da kažem moje moje reakcija na to bila negdje između s jedne strane ja ovdje ostajem apsolutni u pozitivnom smislu dogmatičar ja mislim da je antisemitizam ideologija par excellence tako reći nulti stepen ideologije i ja mislim da je antisemitizam u svakom
ugrožava svjetski mir i činjenicu šta je sve doživio nakon što je napisao pjesmu u kojoj je to spomenuo. Ja treba da kažem moje moje reakcija na to bila negdje između s jedne strane ja ovdje ostajem apsolutni u pozitivnom smislu dogmatičar ja mislim da je antisemitizam ideologija par excellence tako reći nulti stepen ideologije i ja mislim da je antisemitizam u svakom
Slavoj Žižek
obliku neprihvatljiv nema ovdje kompromisa u smislu pa oni su malo glupi ljevičari pustimo im malo antisemitizma da tako organiziraju svoj revolt čak i ja čak ako oni napadaju Jevreje svi mi mislimo da zapravo znamo da oni zapravo misle kapitaliste ne ne ne potpuno neprihvatljivo. Ali mene brine nešto drugo i to je za mene srž problema danas hajmo da kratko nešto kažem o jednoj veoma zanimljivoj traumatičkoj osobi Breivik onaj koji zapravo upravo za mene nije lud čovjek veoma konzistentno razmišlja onaj ubojica iz... Pa prvo moramo definirati šta je ludost pa ćemo se onda složiti ali na stranu... Ne ne da ne ne ne ne ne ludost mislim jednostavno neko asocijalno besmisleno razmišljanje ne on nije lud u smislu da to ako pogledate njegov manifest veoma konzistentna prezentacija koja je u osnovi prihvatljiva za cijelu europsku scenu radikalne
obliku neprihvatljiv nema ovdje kompromisa u smislu pa oni su malo glupi ljevičari pustimo im malo antisemitizma da tako organiziraju svoj revolt čak i ja čak ako oni napadaju Jevreje svi mi mislimo da zapravo znamo da oni zapravo misle kapitaliste ne ne ne potpuno neprihvatljivo. Ali mene brine nešto drugo i to je za mene srž problema danas hajmo da kratko nešto kažem o jednoj veoma zanimljivoj traumatičkoj osobi Breivik onaj koji zapravo upravo za mene nije lud čovjek veoma konzistentno razmišlja onaj ubojica iz... Pa prvo moramo definirati šta je ludost pa ćemo se onda složiti ali na stranu... Ne ne da ne ne ne ne ne ludost mislim jednostavno neko asocijalno besmisleno razmišljanje ne on nije lud u smislu da to ako pogledate njegov manifest veoma konzistentna prezentacija koja je u osnovi prihvatljiva za cijelu europsku scenu radikalne
unknown
antipopulističke antimigrantske desnice. Ali što me
antipopulističke antimigrantske desnice. Ali što me
Slavoj Žižek
to što me zanima kod Breivika to je to on je s jedne strane antisemit on to otvoreno kaže on kaže Amerika Sjedinjene Države imaju šest milijuna Jevreja to je suviše oni će to trebati riješiti i tako dalje znači
to što me zanima kod Breivika to je to on je s jedne strane antisemit on to otvoreno kaže on kaže Amerika Sjedinjene Države imaju šest milijuna Jevreja to je suviše oni će to trebati riješiti i tako dalje znači
unknown
na zapadu on je za direktno
na zapadu on je za direktno
Slavoj Žižek
ograničenje utjecaja Jevreja. A sad dolazi ono zanimljivo ali na Bliskom Istoku on potpuno podupire cionistički projekt kažu Izrael kao država to je prva linija odbrane od muslimanskog totalitarizma i tako dalje sve to znači imamo ovdje paradoks cionističkog antisemitizma ovdje sam antisemit ali tamo za cionistički projekt i on nije iznimka. Dobro ne bi li ne bi li vi kažete to nazivati nekonzistentnošću ali ne bi li to značilo da sad mi je malo pregrubo reći lud ali ako je sam paradoks sadržan u tom njegovom manifestu znači da s njim nešto nije u redu ne mora biti na psihološkoj razini. Ne ne ne jer logika je veoma... on je politički dakle potpuno... ne ne ne jer logika je veoma konzistentna tu nije ludost logika je u
ograničenje utjecaja Jevreja. A sad dolazi ono zanimljivo ali na Bliskom Istoku on potpuno podupire cionistički projekt kažu Izrael kao država to je prva linija odbrane od muslimanskog totalitarizma i tako dalje sve to znači imamo ovdje paradoks cionističkog antisemitizma ovdje sam antisemit ali tamo za cionistički projekt i on nije iznimka. Dobro ne bi li ne bi li vi kažete to nazivati nekonzistentnošću ali ne bi li to značilo da sad mi je malo pregrubo reći lud ali ako je sam paradoks sadržan u tom njegovom manifestu znači da s njim nešto nije u redu ne mora biti na psihološkoj razini. Ne ne ne jer logika je veoma... on je politički dakle potpuno... ne ne ne jer logika je veoma konzistentna tu nije ludost logika je u
unknown
tome Židove treba eliminirati kao
tome Židove treba eliminirati kao
Slavoj Žižek
onaj element bez korijena koji se vuče oko na okolo i treba im dati šansu da imaju svoju nacionalnu državu. To je veoma konzistentan odgovor i to je odgovor američke radikalne desnice na primjer Glenn Beck najpopularniji komentator Fox Newsa najpopularnije američke stanice TV sada on kod njega nalazimo isti paradoks on je apsolutni procionist a istovremeno antisemit tako da da ga je čak Fox News da su ga čak otpustili. Znači to što mene čini tužnim to je što neki akteri u državi Izrael politički prihvaćaju ovu igru. Njima toliko znači podržaj na nivou njihove politike prema prema Zapadnoj Obali
onaj element bez korijena koji se vuče oko na okolo i treba im dati šansu da imaju svoju nacionalnu državu. To je veoma konzistentan odgovor i to je odgovor američke radikalne desnice na primjer Glenn Beck najpopularniji komentator Fox Newsa najpopularnije američke stanice TV sada on kod njega nalazimo isti paradoks on je apsolutni procionist a istovremeno antisemit tako da da ga je čak Fox News da su ga čak otpustili. Znači to što mene čini tužnim to je što neki akteri u državi Izrael politički prihvaćaju ovu igru. Njima toliko znači podržaj na nivou njihove politike prema prema Zapadnoj Obali
unknown
Palestina i tako dalje da su spremni implicitno prihvatiti okej vi tamo možete ostati malo antisemiti ako nama date dozvolu da mi tretiramo Palestince kao naše Jevreje kao što bi vi tretirali nas tamo. To je nešto što mene veoma brine. Dobro da se vratimo na Grassa mislite li vi da je on u pravu kada kaže da je Izrael danas opasnost svjetskom miru veća nego što je to Iran sa svojim mogućim atomskim... Mislim da je to ja mislim prije
Palestina i tako dalje da su spremni implicitno prihvatiti okej vi tamo možete ostati malo antisemiti ako nama date dozvolu da mi tretiramo Palestince kao naše Jevreje kao što bi vi tretirali nas tamo. To je nešto što mene veoma brine. Dobro da se vratimo na Grassa mislite li vi da je on u pravu kada kaže da je Izrael danas opasnost svjetskom miru veća nego što je to Iran sa svojim mogućim atomskim... Mislim da je to ja mislim prije
Slavoj Žižek
svega da on da Izrael nije u tom smislu opasnost da budemo veoma jasni ja aktivno podupirem Palestince ja sam čak prošle godine bio u Ramallahu organizirao sam sa židovskim prijateljima filmsku školu tamo redovno ih posjećujem ja ja sudjelujem u onom bojkotu izraelskih državnih institucija i tako dalje i tako dalje. Ali cijeli ovaj ton ko ugrožava kog i tako dalje i tako dalje to mi se čini pseudo-problem ja mislim da je osnovni problem je u tome je u tome da trebamo vidjeti problem Zapadne Obale kao problem kolonizacije to je jednostavno jedan novi pokušaj kolonizacije. I u tome je stvar i ne bih sad sad je veoma važno da ne upadnemo u antisemitizam da u svu kritičnost do Izraela kao države da ih ipak ne uzdižemo u centralni lik zla danas. Aha mislite da je tu Grass pogriješio? Da to bi bio moj problem jer onda naravno trebamo kazati pa zašto bi na primjer ipak Izrael bio lošiji
svega da on da Izrael nije u tom smislu opasnost da budemo veoma jasni ja aktivno podupirem Palestince ja sam čak prošle godine bio u Ramallahu organizirao sam sa židovskim prijateljima filmsku školu tamo redovno ih posjećujem ja ja sudjelujem u onom bojkotu izraelskih državnih institucija i tako dalje i tako dalje. Ali cijeli ovaj ton ko ugrožava kog i tako dalje i tako dalje to mi se čini pseudo-problem ja mislim da je osnovni problem je u tome je u tome da trebamo vidjeti problem Zapadne Obale kao problem kolonizacije to je jednostavno jedan novi pokušaj kolonizacije. I u tome je stvar i ne bih sad sad je veoma važno da ne upadnemo u antisemitizam da u svu kritičnost do Izraela kao države da ih ipak ne uzdižemo u centralni lik zla danas. Aha mislite da je tu Grass pogriješio? Da to bi bio moj problem jer onda naravno trebamo kazati pa zašto bi na primjer ipak Izrael bio lošiji
unknown
od na primjer Sirije Assada od Irana iako Iran je opet kompleksan problem jer za mene je ključan moment bio su bili posljednji izbori kad je Mousavi koji je zaista bio ono što je ostalo od emancipatornog potencijala Homeinijeve revolucije. Ovdje ja ostajem možda najnaivniji ljevičar Homeinijeva revolucija nije bila samo islamistički fundamentalistički udar dokaz poslije pobjede Homeinija godinu i
od na primjer Sirije Assada od Irana iako Iran je opet kompleksan problem jer za mene je ključan moment bio su bili posljednji izbori kad je Mousavi koji je zaista bio ono što je ostalo od emancipatornog potencijala Homeinijeve revolucije. Ovdje ja ostajem možda najnaivniji ljevičar Homeinijeva revolucija nije bila samo islamistički fundamentalistički udar dokaz poslije pobjede Homeinija godinu i
Slavoj Žižek
po trajali su unutrašnje borbe čistke da su konačno fundamentalisti pobijedili ali ipak je ona emancipatornija linija ostala na životu i buknula buknula je Mousavijem i tako dalje. Tako da Iran je divna zemlja intelektualno iznimno razvijena da dam narcistički primjer meni su tamo preveli deset knjiga do dvije godine prije jer sam ja javno napisao neki proglas koji je cirkulirao u Iranu i podupro sam Mousavija rezultat dva moja prevodioca bile su bila su direktno bili su uhićeni i tako dalje to je tragična priča no. Ali vidite u čemu je stvar ja ne volim način formulacije Güntera Grassa cijela ova problematika ko... Mislite da je to pojednostavljivanje stvari? Da ali ponekad treba pojednostavljivati ali ne u tom ne u tom smislu u Iranu se nešto dešava ima
po trajali su unutrašnje borbe čistke da su konačno fundamentalisti pobijedili ali ipak je ona emancipatornija linija ostala na životu i buknula buknula je Mousavijem i tako dalje. Tako da Iran je divna zemlja intelektualno iznimno razvijena da dam narcistički primjer meni su tamo preveli deset knjiga do dvije godine prije jer sam ja javno napisao neki proglas koji je cirkulirao u Iranu i podupro sam Mousavija rezultat dva moja prevodioca bile su bila su direktno bili su uhićeni i tako dalje to je tragična priča no. Ali vidite u čemu je stvar ja ne volim način formulacije Güntera Grassa cijela ova problematika ko... Mislite da je to pojednostavljivanje stvari? Da ali ponekad treba pojednostavljivati ali ne u tom ne u tom smislu u Iranu se nešto dešava ima
unknown
pozitivnih kretanja i... Što se dobro dogodilo
pozitivnih kretanja i... Što se dobro dogodilo
Slavoj Žižek
sad u Tunisu Egiptu Libiji jesu li bila prevelika očekivanja od arapskog proljeća i kako vi komentirate ovo što je nakon tog arapskog proljeća ostalo? Pa to je meni ja mislim da se nije desilo ništa neočekivano jasno je bilo da će biti opet kod isto kao kod Occupy Wall Streeta da je bio problem u tome imali smo neku autentičnu eksploziju koja je zaista bila kao neka vrsta bunta da i ovo čak čak skoro kao što se kaže mirakl čudovište čuda čuda. Jer znate kako smo mi bili na zapadu skeptični mi smo misli pa jedini način da se arapske mase pobune je antisemitizam nacionalizam religija e pa imali smo to što upravo smo mi misli da nije moguće sekularni protest za demokraciju za demokratiju i tako dalje bez elemenata antisemitizma i tako dalje. Dobro uvijek je sad problem i vi sami kažete i kod Homeinijeve revolucije
sad u Tunisu Egiptu Libiji jesu li bila prevelika očekivanja od arapskog proljeća i kako vi komentirate ovo što je nakon tog arapskog proljeća ostalo? Pa to je meni ja mislim da se nije desilo ništa neočekivano jasno je bilo da će biti opet kod isto kao kod Occupy Wall Streeta da je bio problem u tome imali smo neku autentičnu eksploziju koja je zaista bila kao neka vrsta bunta da i ovo čak čak skoro kao što se kaže mirakl čudovište čuda čuda. Jer znate kako smo mi bili na zapadu skeptični mi smo misli pa jedini način da se arapske mase pobune je antisemitizam nacionalizam religija e pa imali smo to što upravo smo mi misli da nije moguće sekularni protest za demokraciju za demokratiju i tako dalje bez elemenata antisemitizma i tako dalje. Dobro uvijek je sad problem i vi sami kažete i kod Homeinijeve revolucije
unknown
je bio emancipatorski karakter koji se poslije pretvorio u dogmatsko religiozni. Ma nije se pretvorio već je kroz kroz brutalnu borbu tisuće su bile ubijene i tako dalje je bio uništen taj potencijal i isto se dešava u Egiptu znamo tačno šta se sad
je bio emancipatorski karakter koji se poslije pretvorio u dogmatsko religiozni. Ma nije se pretvorio već je kroz kroz brutalnu borbu tisuće su bile ubijene i tako dalje je bio uništen taj potencijal i isto se dešava u Egiptu znamo tačno šta se sad
Slavoj Žižek
dešava u Egiptu da dajem jednostavnu formu opći pakt između armije i muslimanske braće dil je da kažem marksističkim terminima armija zadržava svoj ekonomsko političku moć a muslimanska braća dobivaju ideološku nadgradnju kao što smo to kazali ne. Je li to bolje od Mubaraka? Nije nužno ali ipak nešto se otvorilo i ja ne bih to podcjenjivao iznimno eksplozivna organizacija civilnog društva sindikati žene studenti sve se organizira eksplozija civilnog društva i rad treba sa radom treba nastaviti. Vaša nova knjiga kaže naslovni knjige koja je izašla je Živjeti na kraju vremena. Vi tvrdite da ulazimo u zanimljiva vremena u kojima će... U kineskom smislu gdje ako nekog zaista mrziš kažeš o da bi živio u zanimljivim vremenima. E to to sam vas htio pita šta vam
dešava u Egiptu da dajem jednostavnu formu opći pakt između armije i muslimanske braće dil je da kažem marksističkim terminima armija zadržava svoj ekonomsko političku moć a muslimanska braća dobivaju ideološku nadgradnju kao što smo to kazali ne. Je li to bolje od Mubaraka? Nije nužno ali ipak nešto se otvorilo i ja ne bih to podcjenjivao iznimno eksplozivna organizacija civilnog društva sindikati žene studenti sve se organizira eksplozija civilnog društva i rad treba sa radom treba nastaviti. Vaša nova knjiga kaže naslovni knjige koja je izašla je Živjeti na kraju vremena. Vi tvrdite da ulazimo u zanimljiva vremena u kojima će... U kineskom smislu gdje ako nekog zaista mrziš kažeš o da bi živio u zanimljivim vremenima. E to to sam vas htio pita šta vam
unknown
to znači da ulazimo
to znači da ulazimo
Slavoj Žižek
u zanimljiva vremena ili po onoj kineskoj kletvi da bog da živi u zanimljiva vremena šta to
u zanimljiva vremena ili po onoj kineskoj kletvi da bog da živi u zanimljiva vremena šta to
unknown
znači. Prije svega ja nisam katastrofist u ovom new age smislu dvije tisuće dvanaesta kraj svijeta ali ja samo to jednostavno kažem da se na mnogim
znači. Prije svega ja nisam katastrofist u ovom new age smislu dvije tisuće dvanaesta kraj svijeta ali ja samo to jednostavno kažem da se na mnogim
Slavoj Žižek
nivoima vidimo da se kao približavamo asimptotično nekoj nultoj tački. Na primjer uzmimo ekologiju možemo diskutirati da li je globalno grijanje ili ne ali očito je da se približavamo nekoj granici ne ide u beskonačnost kao što i ide. Moj drugi primjer bi bio na primjer sama logika kapitala banke intelektualno vlasništvo i tako dalje i tako dalje neće ići u nedogled ne može ići u nedogled sistem postaje lud da tako kažem ja sam čak to to ideju mi je čak dao neki konzervativni ekonomista u Sjedinjenim Državama gdje kaže uzmi pa ne
nivoima vidimo da se kao približavamo asimptotično nekoj nultoj tački. Na primjer uzmimo ekologiju možemo diskutirati da li je globalno grijanje ili ne ali očito je da se približavamo nekoj granici ne ide u beskonačnost kao što i ide. Moj drugi primjer bi bio na primjer sama logika kapitala banke intelektualno vlasništvo i tako dalje i tako dalje neće ići u nedogled ne može ići u nedogled sistem postaje lud da tako kažem ja sam čak to to ideju mi je čak dao neki konzervativni ekonomista u Sjedinjenim Državama gdje kaže uzmi pa ne
unknown
čak bili bige uzmi ovog Zuckerberga od Facebooka da ti neko
čak bili bige uzmi ovog Zuckerberga od Facebooka da ti neko
Slavoj Žižek
tako za jednu dvije godine postaje milijarder to znači da čak neka minimalna veza između bogatstva i toga što si uradio izgubila se sistem djeluje ludo da da da ne može se u Gaussovu krivulju smjestit nikako. Da da to onda biogenetika nemojmo podcjenjivati šta se ovdje dešava sad ona futuristička vizija direktne kontrole ljudskog mozga to to sve tajne službe državne organizacije to već rade. Na primjer da vam dam jedan primjer mogu gledaoci posle ove emisije nek idu svoj kompjuter i na Google traže DARPA D-A-R-P-A to je projekt CIE koji javno oni pozivaju suradnike ideja je u tome kad neko postaje kako smo mi nekad kazali idejno neprihvatljiv fundamentalist ili šta hajmo analizirat njegov mozak šta se dešava u mom mozgu kada ja prihvatim neku takvu ideju i onda problem uopće nije više intelektualna diskusija ako ste vi na primjer fundamentalista kako da vas ja ubijedim ili šta već kako biokemijskim sredstvima vibracijama kako direktno intervenirati u vaš mozak da se vi defundamentalizirate. Svojevrstno lobotomiziranje u stvari. Da i to što je užasno je to što se otvoreno radi niko ne postavlja pitanje šta se zapravo ovdje dešava a to je da je kako da kažem neku užasno staru socijalističku riječ upotrijebim idejni pokret ubeđenja je tretiran direktno kao fiziološki problem problem uopće nije više u tome jao ti živiš u iluzijama kako da te ja ubedim ne ne ja ću i to ponavljam ima mnogo fenomena užasnih na tom nivou jer to što je danas perspektiva biogenetike i kognitivne
tako za jednu dvije godine postaje milijarder to znači da čak neka minimalna veza između bogatstva i toga što si uradio izgubila se sistem djeluje ludo da da da ne može se u Gaussovu krivulju smjestit nikako. Da da to onda biogenetika nemojmo podcjenjivati šta se ovdje dešava sad ona futuristička vizija direktne kontrole ljudskog mozga to to sve tajne službe državne organizacije to već rade. Na primjer da vam dam jedan primjer mogu gledaoci posle ove emisije nek idu svoj kompjuter i na Google traže DARPA D-A-R-P-A to je projekt CIE koji javno oni pozivaju suradnike ideja je u tome kad neko postaje kako smo mi nekad kazali idejno neprihvatljiv fundamentalist ili šta hajmo analizirat njegov mozak šta se dešava u mom mozgu kada ja prihvatim neku takvu ideju i onda problem uopće nije više intelektualna diskusija ako ste vi na primjer fundamentalista kako da vas ja ubijedim ili šta već kako biokemijskim sredstvima vibracijama kako direktno intervenirati u vaš mozak da se vi defundamentalizirate. Svojevrstno lobotomiziranje u stvari. Da i to što je užasno je to što se otvoreno radi niko ne postavlja pitanje šta se zapravo ovdje dešava a to je da je kako da kažem neku užasno staru socijalističku riječ upotrijebim idejni pokret ubeđenja je tretiran direktno kao fiziološki problem problem uopće nije više u tome jao ti živiš u iluzijama kako da te ja ubedim ne ne ja ću i to ponavljam ima mnogo fenomena užasnih na tom nivou jer to što je danas perspektiva biogenetike i kognitivne
unknown
znanosti to je direktna
znanosti to je direktna
Slavoj Žižek
naturalizacija mozga direktan utjecaj na mozak direktna kontrola i
naturalizacija mozga direktan utjecaj na mozak direktna kontrola i
unknown
opet ako ovdje nešto ne uradimo ko zna gdje ćemo da završimo. Dobro je li komunizam rješenje vi ste već u toku ove emisije
opet ako ovdje nešto ne uradimo ko zna gdje ćemo da završimo. Dobro je li komunizam rješenje vi ste već u toku ove emisije
Slavoj Žižek
rekli da u stvari ne može se na ono što je sada odgovoriti mjerama koje su bile prije godina. Da zato ja nemam tu otvorenog. Ali moram vas pitati uvijek vi i sami knjigu završavate ovu koju sam citirao s time da vrijedi se boriti jer naša borba nije borba protiv postojećih korumpiranih pojedinaca već borba protiv vrhovništva jedna hrvatska riječ protiv onih na vlasti općenito protiv njihova autoriteta protiv globalnog poretka i ideološke mistifikacije
rekli da u stvari ne može se na ono što je sada odgovoriti mjerama koje su bile prije godina. Da zato ja nemam tu otvorenog. Ali moram vas pitati uvijek vi i sami knjigu završavate ovu koju sam citirao s time da vrijedi se boriti jer naša borba nije borba protiv postojećih korumpiranih pojedinaca već borba protiv vrhovništva jedna hrvatska riječ protiv onih na vlasti općenito protiv njihova autoriteta protiv globalnog poretka i ideološke mistifikacije
unknown
koja ga podupire. Pa znate šta ste sad veoma sam za to zahvalan citirali to je moja parafraza divnog citata iz Svetog Pavla toliko
koja ga podupire. Pa znate šta ste sad veoma sam za to zahvalan citirali to je moja parafraza divnog citata iz Svetog Pavla toliko
Slavoj Žižek
ali ipak oni kažu ako se ne varam nema crnih i bijelih nema... Ne ne ne to je drugo ali on specifično kaže to naš neprijatelj nisu ljudi već i onda ima ovaj divan izraz ona prljava strana nebeskih snaga i tako dalje ne znam. Hajmo na vaše pitanje pitanje je bilo dakle nije stvar samo kritizirati sustav nego kako ga možemo promijeniti dakle ona Marxova jedanaesta teza o Feuerbachu kakav odgovor daje Žižek na to ili ima li uopće odgovora ili je vaš odgovor samo treba razmišljati. E prije svega prije svega ja ne bih prihvatio to to je za mene suviše
ali ipak oni kažu ako se ne varam nema crnih i bijelih nema... Ne ne ne to je drugo ali on specifično kaže to naš neprijatelj nisu ljudi već i onda ima ovaj divan izraz ona prljava strana nebeskih snaga i tako dalje ne znam. Hajmo na vaše pitanje pitanje je bilo dakle nije stvar samo kritizirati sustav nego kako ga možemo promijeniti dakle ona Marxova jedanaesta teza o Feuerbachu kakav odgovor daje Žižek na to ili ima li uopće odgovora ili je vaš odgovor samo treba razmišljati. E prije svega prije svega ja ne bih prihvatio to to je za mene suviše
unknown
neka ideološka ucjena ako kažete ako nemaš već neke kon ako već nemaš nekog konkretnog odgovora onda nemoj
neka ideološka ucjena ako kažete ako nemaš već neke kon ako već nemaš nekog konkretnog odgovora onda nemoj
Slavoj Žižek
ni kritizirati onda šuti ne upravo smo danas u situaciji gdje zašto to ne važi zato jer nije stvar o tome da mi vidimo u čemu je problem pa nemamo
ni kritizirati onda šuti ne upravo smo danas u situaciji gdje zašto to ne važi zato jer nije stvar o tome da mi vidimo u čemu je problem pa nemamo
unknown
odgovora ja mislim čak da nisu nam jasne to s ovim sam već počeo prave dimenzije problema mi trebamo analizirati na
odgovora ja mislim čak da nisu nam jasne to s ovim sam već počeo prave dimenzije problema mi trebamo analizirati na
Slavoj Žižek
primjer kao što ste vi kazali to što se danas dešava ekonomska kriza šta je to da li je kao što nas crkva i neki drugi pokušavaju ubediti da li je to samo čak moralni problem znači treba nam više morala financijskog morala možda malo više reguliranja bankovnog sistema ili je to ne neka problem u kapitalizmu gdje je opet pitanje samo neke reorganizacije ili je to problem deformacije kapitalizma ili je to problem kapitalizma kao takvog. To treba prije nego što ili ako hoćemo uopće da se pripremimo za rješenje ove stvari treba jasno da postavimo. Dobro za kraj ali ja ali na vam ipak odgovorim na vaše pitanje znate u početku je uvijek tako mi smo sad u nekom praznom prostoru odgovori dvadesetog stoljeća ne vrijede i sad naravno sad za mene je značajno kao što sam napisao Occupy Wall Street i tako dalje da otvara prostor da počnemo da razmišljamo nitko ne garantira da ćemo naći neko rješenje ali moj uvid je u tome ali to je dovoljno ozbiljno da ako ništa ne uradimo onda sam pesimist to ja uvijek ponavljam moja formula je u tome dvoje samo A prava utopija nije u tome u ti opet hoćeš da promijeniš društvo prava utopija je u tome da sa malo kompromisa stvari mogu ići u beskonačnost ne ja sam ja mislim da ne bih volio da živimo u društvu kakvo se sad nazire ako stvari idu kao što se sad kreću za nekih dvadeset trideset godina to je mo i drugo komunizam za mene nije toliko kao što sam mislio tako pisao na završnim stranicama knjige mislim komunizam za mene nije toliko pozitivan odgovor koliko ime problema probleme koje mi danas imamo ekologija intelektualno vlasništvo biogenetika to su i nova apartheidi novi zidovi i tako dalje to su za mene sve problemi komunizma u smislu problemi nečeg zajedničkog što gubi značaj zajedničkog što se privatizira i tako dalje i tako dalje. Evo moramo završiti mislite li da ste danas bili dovoljno jasni za razliku od prije pet godina kad ste gostovali ovdje. Ne ali kao stari staljinista ću
primjer kao što ste vi kazali to što se danas dešava ekonomska kriza šta je to da li je kao što nas crkva i neki drugi pokušavaju ubediti da li je to samo čak moralni problem znači treba nam više morala financijskog morala možda malo više reguliranja bankovnog sistema ili je to ne neka problem u kapitalizmu gdje je opet pitanje samo neke reorganizacije ili je to problem deformacije kapitalizma ili je to problem kapitalizma kao takvog. To treba prije nego što ili ako hoćemo uopće da se pripremimo za rješenje ove stvari treba jasno da postavimo. Dobro za kraj ali ja ali na vam ipak odgovorim na vaše pitanje znate u početku je uvijek tako mi smo sad u nekom praznom prostoru odgovori dvadesetog stoljeća ne vrijede i sad naravno sad za mene je značajno kao što sam napisao Occupy Wall Street i tako dalje da otvara prostor da počnemo da razmišljamo nitko ne garantira da ćemo naći neko rješenje ali moj uvid je u tome ali to je dovoljno ozbiljno da ako ništa ne uradimo onda sam pesimist to ja uvijek ponavljam moja formula je u tome dvoje samo A prava utopija nije u tome u ti opet hoćeš da promijeniš društvo prava utopija je u tome da sa malo kompromisa stvari mogu ići u beskonačnost ne ja sam ja mislim da ne bih volio da živimo u društvu kakvo se sad nazire ako stvari idu kao što se sad kreću za nekih dvadeset trideset godina to je mo i drugo komunizam za mene nije toliko kao što sam mislio tako pisao na završnim stranicama knjige mislim komunizam za mene nije toliko pozitivan odgovor koliko ime problema probleme koje mi danas imamo ekologija intelektualno vlasništvo biogenetika to su i nova apartheidi novi zidovi i tako dalje to su za mene sve problemi komunizma u smislu problemi nečeg zajedničkog što gubi značaj zajedničkog što se privatizira i tako dalje i tako dalje. Evo moramo završiti mislite li da ste danas bili dovoljno jasni za razliku od prije pet godina kad ste gostovali ovdje. Ne ali kao stari staljinista ću
unknown
kazati u socijalizmu je samokritika onaj movens napretka tako da ostajem samokritičan. Moram vas pitati jednu stvar ali odčudujem vas nešto tako kao što vi ovdje radite u Zagrebu takva emisija u Sloveniji nije moguća nažalost. Dobro hvala lijepa za kraj da vas pitam nešto što možda nije ugodno za pitati vas ali dosta ste otvoreni i iskreni koliko vas
kazati u socijalizmu je samokritika onaj movens napretka tako da ostajem samokritičan. Moram vas pitati jednu stvar ali odčudujem vas nešto tako kao što vi ovdje radite u Zagrebu takva emisija u Sloveniji nije moguća nažalost. Dobro hvala lijepa za kraj da vas pitam nešto što možda nije ugodno za pitati vas ali dosta ste otvoreni i iskreni koliko vas
Slavoj Žižek
ovaj način izražavanja koliko vas ovi tikovi koje imate ograničavaju u komunikaciji s ljudima
ovaj način izražavanja koliko vas ovi tikovi koje imate ograničavaju u komunikaciji s ljudima
unknown
jer i sami ste ovdje u prilogu
jer i sami ste ovdje u prilogu
Slavoj Žižek
konstatirali mnogi će za mene reći da sam lud da sam budala koliko vas to ograničava u komunikaciji i smeta u
konstatirali mnogi će za mene reći da sam lud da sam budala koliko vas to ograničava u komunikaciji i smeta u
unknown
krajnjoj liniji da vas netko doživljava a pusti tog Žižeka vidiš da je on s one strane. Pa to mi daje određeni mir to što meni zaista mnogo znači je da a to je druga strana
krajnjoj liniji da vas netko doživljava a pusti tog Žižeka vidiš da je on s one strane. Pa to mi daje određeni mir to što meni zaista mnogo znači je da a to je druga strana
Slavoj Žižek
mene koju ne vidite u ovim medijima da sam ja sve više dio veoma ozbiljnih filozofskih diskusija ja mislim da se izuzetno značajne stvari sada dešavaju u filozofiji dakle da ovaj klasičan ovaj sav ovaj postmoderni historicizam relativizam i tako dalje dolazi kraju nova epoha filozofije se otvara dio toga sam to je nešto što meni zaista znači i tamo bih ja želi da uradim nešto značajno a to su za mene priče. Dobro nadam se nadam se da se više ne držite one kad završim knjigu o Hegelu mogu slobodno umrijeti dovršili ste knjigu o Hegelu ne umire vam se pretpostavljam. Ne kao uvijek ja sam nezadovoljan sa ovom knjigom i već pišem novu knjigu. Hvala lijepa na gostovanju. Hvala vama i zaista mi je zadovoljstvo doći
mene koju ne vidite u ovim medijima da sam ja sve više dio veoma ozbiljnih filozofskih diskusija ja mislim da se izuzetno značajne stvari sada dešavaju u filozofiji dakle da ovaj klasičan ovaj sav ovaj postmoderni historicizam relativizam i tako dalje dolazi kraju nova epoha filozofije se otvara dio toga sam to je nešto što meni zaista znači i tamo bih ja želi da uradim nešto značajno a to su za mene priče. Dobro nadam se nadam se da se više ne držite one kad završim knjigu o Hegelu mogu slobodno umrijeti dovršili ste knjigu o Hegelu ne umire vam se pretpostavljam. Ne kao uvijek ja sam nezadovoljan sa ovom knjigom i već pišem novu knjigu. Hvala lijepa na gostovanju. Hvala vama i zaista mi je zadovoljstvo doći
unknown
ovdje. Također poštovani gledatelji
ovdje. Također poštovani gledatelji
Slavoj Žižek
bilo je to sve imamo jedan demanti na pretprošlu emisiju a kao što Žižek
bilo je to sve imamo jedan demanti na pretprošlu emisiju a kao što Žižek
unknown
kaže
kaže
Slavoj Žižek
vjerojatno će i njega netko demantirati ali za tjedan dana do tada doviđenja. Poštovani gospodine Stanković u emisiji Nedjeljom u dva emitiranoj travnja vaš gost dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić govoreći o inicijativi Srđ je naš kao i projektu sportsko-rekreacijskog centra s golf igralištem i turističkim naseljem Bosanka sjever i Bosanka jug iznio je veliki broj neistina. Srđ je naš nije udruga građana kako je to naveo gospodin Vlahušić već građanska inicijativa koja okuplja udruge i pojedince iz Dubrovnika i Hrvatske koji u realizaciji takozvanog golf parka Srđ prepoznaju konačnu i nepovratnu
vjerojatno će i njega netko demantirati ali za tjedan dana do tada doviđenja. Poštovani gospodine Stanković u emisiji Nedjeljom u dva emitiranoj travnja vaš gost dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić govoreći o inicijativi Srđ je naš kao i projektu sportsko-rekreacijskog centra s golf igralištem i turističkim naseljem Bosanka sjever i Bosanka jug iznio je veliki broj neistina. Srđ je naš nije udruga građana kako je to naveo gospodin Vlahušić već građanska inicijativa koja okuplja udruge i pojedince iz Dubrovnika i Hrvatske koji u realizaciji takozvanog golf parka Srđ prepoznaju konačnu i nepovratnu
unknown
devastaciju grada. Nije istina da smo na javnoj raspravi o projektu
devastaciju grada. Nije istina da smo na javnoj raspravi o projektu
Slavoj Žižek
takozvanog golfa na Srđu održanoj rujna godine imali uvezenih dva tri autobusa aktivista kako to zlonamjerno podmeće Vlahušić pokušavajući evocirati uspomene na Miloševićeva događanja naroda
takozvanog golfa na Srđu održanoj rujna godine imali uvezenih dva tri autobusa aktivista kako to zlonamjerno podmeće Vlahušić pokušavajući evocirati uspomene na Miloševićeva događanja naroda
unknown
već je pozvano točno dvoje ljudi radi sudjelovanja na konferenciji za medije istoga dana gospođa Jagoda
već je pozvano točno dvoje ljudi radi sudjelovanja na konferenciji za medije istoga dana gospođa Jagoda
Slavoj Žižek
Munić iz Zelene akcije i gospodin Teodor Celakoski
Munić iz Zelene akcije i gospodin Teodor Celakoski
unknown
iz Prava na grad. Građanska inicijativa Srđ je naš ni na koji način se ne financira iz gradskog proračuna kao što je to rekao gradonačelnik Vlahušić. Na pitanje gospodina Stankovića kako to da je obećavao
iz Prava na grad. Građanska inicijativa Srđ je naš ni na koji način se ne financira iz gradskog proračuna kao što je to rekao gradonačelnik Vlahušić. Na pitanje gospodina Stankovića kako to da je obećavao
Slavoj Žižek
raspisivanje referenduma o izgradnji golfa a kad je postao gradonačelnik promijenio mišljenje Vlahušić je odgovorio to nije točno ponovno obmanuvši javnost. Na sučeljavanju gradonačelničkih kandidata svibnja obećao je neposredno odlučivanje o
raspisivanje referenduma o izgradnji golfa a kad je postao gradonačelnik promijenio mišljenje Vlahušić je odgovorio to nije točno ponovno obmanuvši javnost. Na sučeljavanju gradonačelničkih kandidata svibnja obećao je neposredno odlučivanje o
unknown
pitanju golfa na Srđu što je i uredno objavljeno na web stranici dubrovačkog HNS-a. Građanska inicijativa Srđ je naš Đuro Čapor koordinator.
pitanju golfa na Srđu što je i uredno objavljeno na web stranici dubrovačkog HNS-a. Građanska inicijativa Srđ je naš Đuro Čapor koordinator.